Kako je regija 2024. pronašla svoje mjesto pod 'zelenim suncem'

Kada govorimo o zelenim temama, održivosti i klimatskim promjenama, diskurs se često fokusira na zastrašujuće brojke, izazove i prijetnje koje nam budućnost donosi. Takav pristup, iako opravdan, često zanemaruje pozitivne primjere i priče o uspjehu koje već oblikuju našu stvarnost. Upravo je 2024. godina pokazala da je moguće drugačije.

Ova godina donijela je niz značajnih zelenih inicijativa i projekata diljem Adria regije, svjedočeći o snažnoj posvećenosti održivom razvoju. Hrvatska, Srbija, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija pronašle su svoj put pod "zelenim suncem", ulažući u obnovljive izvore energije, održivi turizam, kružnu ekonomiju i inovacije koje smanjuju ekološki otisak.

Kroz primjere koji slijede, ističemo ono najbolje što su ove zemlje postigle u protekloj godini. Od geotermalnih elektrana i dolina vodika do sadnje šuma i edukacije mladih o zelenim vještinama, Adria regija pokazuje da održivost nije samo cilj, već stvarnost koja se gradi korak po korak.

Hrvatska u novim održivim energetskim rješenjima

Zeleni vodik ima ključnu ulogu u dekarboniziranju gospodarskih sektora u kojima su alternative neprovedive ili bitno skuplje | Europska komisija

Hrvatska je 2024. godine napravila važne korake prema održivoj budućnosti, s brojnim projektima koji pokazuju da se promjene događaju na svim razinama.

Projekt Zagocha kod Slatine, planiran kao najveća ORC geotermalna elektrana u Europi, pokrenuo je radove na bušenju, uz investiciju od 140 milijuna eura. Solarni kapaciteti dosegnuli su 757 MW, dok je vjetroelektrana Senj započela komercijalni rad. Očekuje se da će godišnje proizvoditi oko 530 milijuna kilovatsati (kWh) električne energije, što čini približno 3,5 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Na sjevernom Jadranu razvija se dolina vodika, koja otvara prostor za razvoj održivih tehnologija i inovacija.

Tehnološke inovacije i podrška građanima također su u fokusu. Aplikacija Crumbs, osmišljena za smanjenje otpada od hrane, te subvencije za električna vozila do 9.000 eura potiču održiva rješenja u svakodnevnom životu građana.

U turizmu, Plitvička jezera i još pet destinacija našli su svoje mjesto na svjetskoj listi Green Destinations, što potvrđuje važnost očuvanja prirodnih i kulturnih resursa. Također, NP Krka postao je prva turistička destinacija u Hrvatskoj i tek drugi nacionalni park na svijetu s osvojenim zlatnim priznanjem Green Destinations

Zelene obveznice Erste banke i JGL-a omogućile su financiranje projekata energetske učinkovitosti, dok je osnivanje prve energetske zajednice u Hrvatskoj otvorilo vrata većem uključivanju građana u zelenu tranziciju i lokalnu energetsku neovisnost.

Novi koraci Srbije u obnovljivim izvorima energije

Strani investitori prepoznali su potencijal Srbije | Bloomberg

Srbija je tijekom 2024. godine pokazala kako fokusirani projekti i partnerstva mogu ubrzati zelenu tranziciju. Među ključnim postignućima ističe se potpisivanje ugovora za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage od najmanje 1.000 MWAC, uz baterijske sustave za skladištenje električne energije kapaciteta do 400 MWh.

U ruralnim sredinama, ulaganja u solarne panele i male vjetroturbine omogućila su lokalnim zajednicama veću energetsku neovisnost. Strani investitori također su prepoznali potencijal Srbije, diversificirajući sektor obnovljivih izvora energije. Projekti poput proizvodnje energije iz otpada i izgradnje cementare koja koristi pepeo iz termoelektrana oko TENT-a ističu se kao važni koraci prema kružnoj ekonomiji i smanjenju emisija.

Srbija je među prvih 25 zemalja prema podnesenim CBAM izvješćima, što potvrđuje njenu spremnost za usklađivanje s europskim ekološkim standardima. Ovo je značajan iskorak za zemlju koja se ubrzano prilagođava globalnim trendovima održivosti.

Slovenija kao regionalni lider u održivosti

Šest slovenskih destinacija našlo se na popisu Top 100 zelenih destinacija | Depositphotos

Slovenija i dalje potvrđuje svoj status predvodnika održivosti u regiji. Šest destinacija, uključujući Ljubljanu i Roglu, našlo se na prestižnom popisu Top 100 zelenih lokacija, što ističe posvećenost očuvanju prirode i razvoju lokalnih zajednica. Ljubljana je posebno napredovala u smanjenju emisija stakleničkih plinova, zahvaljujući proširenju biciklističke infrastrukture i uvođenju električnih autobusa.

Program CARE4CLIMATE, financiran iz EU fondova, donio je konkretne rezultate kroz obnovu javnih zgrada i promociju održivog prijevoza. Solarni i vjetroenergetski projekti ubrzani su, a broj kućnih solarnih instalacija povećan je za 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno jača energetsku neovisnost zemlje.

Korištenjem zelenih obveznica, Slovenija financira ključne infrastrukturne projekte. Jedan od istaknutih primjera je modernizacija staklenika za lokalnu proizvodnju povrća, vrijedna 80 milijuna eura. Ovaj projekt ne samo da smanjuje ovisnost o uvozu, već i značajno smanjuje ekološki otisak domaće poljoprivrede.

Energetska tranzicija Sjeverne Makedonije

Depositphotos

Sjeverna Makedonija 2024. godine nastavila je s ubrzanom tranzicijom prema obnovljivim izvorima energije. Planovi za postupno zatvaranje termoelektrana na ugalj do 2030. godine dio su šire strategije koja se temelji na razvoju solarnih i vjetroelektrana. Otvaranje druge solarne elektrane kompanije GEN-I dodatno je povećalo proizvodnju čiste energije, koja je u protekloj godini zabilježila rast od preko 500 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Vjetroelektrane su također igrale ključnu ulogu. Novi vjetropark između Radoviša i Štipa sada opskrbljuje energijom oko 100.000 domaćinstava. Prvi privatni park vjetroturbina, Bogoslovec, postao je simbol ulaganja u održivu budućnost zemlje.

Podrška međunarodnih institucija omogućila je značajna ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije, čime Sjeverna Makedonija dodatno osnažuje svoju poziciju u regiji kada je riječ o održivosti.

Održivi razvoj i lokalne inicijative u BiH

Depositphotos

Bosna i Hercegovina tijekom 2024. godine pokazala je kako lokalne i međunarodne inicijative mogu donijeti stvarne promjene. Pošumljavanje područja iznad Kreševa i Kiseljaka, gdje je posađeno 18.000 sadnica bijelog bora, primjer je nastojanja da se priroda obnovi nakon deforestacije. Takve aktivnosti ne samo da pomažu u borbi protiv klimatskih promjena, već i povećavaju otpornost na nepogode poput nedavnih poplava u Hercegovini.

Podrška Hrvatske klimatskoj tranziciji u BiH dodatno je osnažena raspisivanjem poziva za projekte energetske obnove kuća, razvoj mreže električnih punionica, ulaganja u obnovljive izvore energije i druge održive projekte. Ovi pozivi otvaraju prostor za projekte koji će smanjiti emisije i unaprijediti kvalitetu života građana.

Međunarodni programi također igraju važnu ulogu u održivoj transformaciji zemlje. Program SME Go Green, pokrenut od strane EBRD-a i EU-a, osigurao je 120 milijuna eura za financiranje malih i srednjih poduzeća u regiji, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Ova sredstva namijenjena su poticanju energetski učinkovitih poslovnih modela i jačanju lokalne ekonomije, čime se dodatno podupire zelena tranzicija zemlje.

Financijski sektor u BiH prati globalne trendove, s emisijom ESG obveznica koje omogućuju financiranje održivih projekata, dok obrazovni programi pripremaju novu generaciju stručnjaka za vođenje budućih projekata u zelenoj ekonomiji.