Zašto struja u Europi ne prati skok cijena plina

Europsko tržište električne energije prolazi kroz prvi ozbiljan geopolitički stres-test od energetske krize 2022. godine i zasad ga prolazi bez većih poremećaja.

Cijene u Njemačkoj i Francuskoj pokazale su se otpornijima od cijena plina na šokove povezane s ratom na Bliskom istoku. Prošli tjedan su čak pale, iako je nafta snažno poskupjela.

Prije četiri godine visoke cijene energije izazvale su snažan inflacijski udar koji se osjećao godinama, no ovaj put kontinuirana ulaganja u solarne elektrane i vjetroelektrane ublažavaju veće cjenovne skokove.

Skuplja nafta i plin i dalje pojačavaju inflacijske pritiske. EU upozorava da bi inflacija ove godine mogla premašiti tri posto ako se sukob na Bliskom istoku oduži. Ipak, cijene električne energije i dalje su znatno niže nego prije četiri godine, što djeluje kao svojevrsni amortizer i smanjuje potrebu za dodatnim podizanjem kamatnih stopa.

Rast cijena plina nadmašio rast na tržištima električne energije | Bloomberg

Na vrhuncu prošle energetske krize rezovi u opskrbi ruskim plinom kulminirali su eksplozijama na plinovodu Sjeverni tok u rujnu 2022. godine, a cijene plina tada su dosegnule rekordne razine baš uoči vrhunca potražnje. Danas se situacija mijenja. Nakon zime proizvodnja iz solarnih izvora ponovno raste, a novi kapaciteti sve brže povećavaju njihov udio u mreži.

"Ono što sada gledamo je energetska tranzicija u stvarnom vremenu", kaže Jorge Martinez iz proizvođača obnovljive energije Nadara. "I dok cijene plina skaču zbog geopolitičkih napetosti, sve veći udio solarne i obnovljive energije u Europi ublažava udar."

I proizvodnja iz vjetra se oporavlja nakon duljeg razdoblja slabijih rezultata. Uz to, francuske nuklearne elektrane, ključan stup europskog elektroenergetskog sustava, sada stoje znatno stabilnije nego tijekom prošle krize i dodatno povećavaju ponudu.

Obnovljivi izvori ne spuštaju samo prosječnu cijenu struje, nego i smanjuju nagle skokove. Bez njih, i bez sezonskog pada potražnje, cijene električne energije u Europi već bi bile oko trećinu više, procjenjuje Rabobank.

Troškovi energije već su dulje vrijeme glavna briga donositelja odluka jer su cijene struje u Europi i dalje znatno više nego u SAD-u i Kini.

Još u siječnju dugoročni ugovori za struju bili su skuplji nego danas, pod pritiskom viših cijena emisijskih jedinica i hladnije zime koja je povećala potražnju. U međuvremenu su se čelnici EU-a ponovno okupili kako bi raspravili stanje na tržištu i načine zaštite industrije od visokih troškova. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je i konkretne prijedloge za smanjenje cijena električne energije.

Među mjerama koje se razmatraju nalaze se niže mrežarine i porezi na energiju, ciljane prilagodbe u sustavu trgovanja emisijama, pa čak i moguće ograničenje cijena plina.

Šef RWE-a Markus Krebber poručuje da obnovljivi izvori donose stabilnost jer ne ovise o uvoznim fosilnim gorivima. "Ako pogledamo različite zemlje, jedna prednost je jasna - obnovljivi izvori ostaju izvan ovih poremećaja", rekao je nakon objave rezultata kompanije.

Njemačka u travnju povećava solar za oko 25 posto, a vjetar bi mogao skočiti i 70 posto | Bloomberg

Prema procjenama BloombergNEF-a, proizvodnja solarne energije u Njemačkoj u travnju bi mogla biti oko 25 posto veća nego lani, dok bi proizvodnja iz vjetra mogla skočiti i 70 posto nakon jednog od slabijih razdoblja u posljednjim godinama.

Rast obnovljivih izvora dolazi baš u trenutku kada potražnja za grijanjem popušta. Očekuje se da će potražnja za električnom energijom u ožujku biti oko deset posto niža nego u veljači.

Sve veći udio zelene energije mijenja i način na koji tržište reagira na šokove. Solar sve češće određuje cijene tijekom dana. Kada je proizvodnja visoka, a potražnja slabi, veleprodajne cijene mogu naglo pasti, ponekad i ispod nule.

Od sredine veljače Njemačka redovito bilježi vrlo niske ili čak negativne cijene u satima najjače solarne proizvodnje, što se inače očekuje tek od travnja. U takvim uvjetima plinske elektrane rade uglavnom u večernjim satima kada potražnja ostaje visoka, a solarna proizvodnja pada.

Negativne cijene zabilježene su i u Francuskoj i Španjolskoj.

Ipak, tržište nije potpuno zaštićeno. Navečer, kada solar slabi, cijene znaju naglo skočiti. U nekim zemljama dosežu i tri puta više razine od uobičajenih. U Nizozemskoj su tako početkom mjeseca premašile 400 eura po megavatsatu, a slični skokovi zabilježeni su i u Njemačkoj.

Nova kriza ponovno će otvoriti raspravu o smjeru europske energetike. Signal za ulaganja u elektrifikaciju i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima sada je snažniji nego prije početka rata, zaključuje Krebber.