OIE u Hrvatskoj: Rampa podignuta, vlak investicija još nije krenuo

Nakon gotovo četiri godine čekanja, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) napokon je donijela odluku o jediničnoj naknadi za priključenje na mrežu, formalno odblokiravši tržište obnovljivih izvora energije (OIE).

Iako ovaj potez donosi prijeko potrebnu predvidljivost investitorima, ostaje ključno pitanje – je li to dovoljno za stvarni restart investicijskog ciklusa vrijednog, prema procjenama, oko tri milijarde eura?

O tome što se zaista mijenja za ulagače u zelenu energiju za Bloomberg Adriju govori Ivan Šimić, tehnički direktor tvrtke EnergoVizija, specijalizirane za razvoj, strukturiranje i vođenje projekata iz područja obnovljivih izvora energije.

Nastavak, a ne restart

Iako pozdravlja činjenicu da se HERA "pomakla s mrtve točke", Šimić odluku ne vidi kao restart, već kao nastavak puta koji je bio prisilno zaustavljen. "Nemamo mi potrebu za startom, nego nastavljamo tamo gdje smo zaustavljeni. Stajali smo ispred rampe tri i pol godine, čekali da vlak prođe. Vlak je prošao i sad mi idemo preko pruge", slikovito opisuje Šimić. Dodaje kako su ulagači zadovoljni ponajprije zato što sada znaju s čime mogu računati, čime je uklonjena dosadašnja neizvjesnost koja je paralizirala projekte. No dugotrajno čekanje stvorilo je nove probleme koje sada treba rješavati domino efektom.

Troškovi poznati, prihodi upitni

Nova metodologija definira naknade u rasponu od 19 do 193 eura po kilovatu, ovisno o naponu mreže, čime je troškovni aspekt priključka postao jasan. Međutim, Šimić upozorava da ono ključno i dalje nedostaje – sigurnost na prihodovnoj strani. Problem leži u ugovorima o priključenju, koji su u nadležnosti Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), a koji mu daju pravo ograničiti preuzimanje električne energije "na razini od nula do 100 posto".

"Kada dobijete mogućnost da se priključite, a netko vam kaže da možda nećete moći isporučiti energiju, financijska institucija kaže: 'Čekajte, to nije bankabilan projekt'. Kako mi znamo koliko ćete vi energije u idućih 10 ili 20 godina predati u sustav?", pojašnjava Šimić temeljni problem koji koči financiranje projekata.

Na pitanje je li pravedno da investitori snose većinu troška, Šimić ističe kako se Udruženje OIEH zalagalo za model u kojem investitori plaćaju 100 posto troška svog priključka, ali da se izgradnja i ojačanje ukupne mreže financira kroz njezino korištenje. "Mi od ove godine plaćamo takozvanu 'g komponentu', odnosno mrežarinu za proizvođače, i iz tih sredstava bi se trebala graditi mreža. Nema potrebe za dvostrukim plaćanjem", kaže Šimić, dodajući da su unatoč tome prihvatili odluku kakva jest jer su projekti predugo čekali.

 

Rumunjska bježi, Hrvatska stoji

Dok se u Hrvatskoj na ključne odluke čeka godinama, konkurentna tržišta grabe naprijed. Šimić navodi da su mnoge strane tvrtke napustile Hrvatsku i otišle na susjedna tržišta. "To se jako dobro osjeti trenutno u Rumunjskoj, koja za godinu dana rješava svu administraciju. Donijeli su odluku na razini države da su obnovljivi izvori top prioritet i nema čekanja", ističe.

Smatra da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir, ali ga ne provodi. Uzrok tome vidi u "antipoduzetničkoj klimi i strahu od donošenja odluka". Kao rješenje, odnosno idući korak, vidi donošenje još jedne ključne odluke HERA-e. "Trebalo bi jasno regulirati fleksibilne ugovore o priključenju, po uzoru na europsku praksu gdje se tolerira do pet posto nepreuzete proizvodnje, a sve preko toga operator sustava mora nadoknaditi proizvođaču. Tek tada ćemo znati što nas čeka na prihodovnoj strani", zaključuje Šimić.

Odluka o naknadama bila je nužan, ali ne i dovoljan uvjet za deblokadu investicija. Oni ulagači koji su, unatoč svemu, ostali u Hrvatskoj, sada nestrpljivo čekaju idući korak regulatora. Bez njega, rampa za ulaganja u zelenu tranziciju mogla bi ostati tek napola podignuta.

 

-- Cijeli razgovor pogledajte u videu.