Hoće li rat na Bliskom istoku ubrzati globalni prijelaz na obnovljive izvore

Vojna zbivanja na Bliskom istoku ponovno guraju cijenu nafte prema razinama koje bude zabrinutost. Od kraja prošlog tjedna barel se drži iznad 100 dolara, a početkom ovog je nakratko dosegnuo i 106,5 dolara - vrlo blizu razine od 108 dolara koju Bloomberg Economics vidi kao prag nakon kojeg inflacija osjetno jača, a dio europskih gospodarstava dolazi na rub recesije.

Takvi cjenovni šokovi u prošlosti su imali ozbiljne posljedice. Zemlje koje ovise o uvozu energije tada nisu imale puno izbora - ili plaćati skupo fosilna goriva ili smanjivati potrošnju.

Danas se, međutim, otvara i drugačiji scenarij. Sve veću ulogu imaju obnovljivi izvori, ponajviše zahvaljujući padu cijena solarne energije i baterija.

"Kada neka tehnologija postane cjenovno konkurentna, dolazi do prijelomne točke u njezinu širenju", kaže Antoine Vagneur-Jones iz BloombergNEF-a, zadužen za trgovinu i lance opskrbe.

Europa je već prošla kroz sličan test nakon ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine. U prvom razdoblju plaćala je visoke cijene za sve količine ukapljenog plina koje je mogla osigurati. No u godinama koje su uslijedile ubrzano je povećala instalacije solarnih elektrana, a zatim i kapacitete baterija - što je postupno smanjilo ovisnost o uvoznim energentima.

Visoke kamatne stope pokazale su se kao ozbiljan rizik za ulaganja u OIE

Mnogi investitori u "zeleno" još nose ožiljke iz prethodnih ciklusa euforije koji su završili velikim gubicima. Razlog nisu samo skupi izvori financiranja, nego i politički pritisci na zeleni sektor u SAD-u te regulatorne promjene u Europi koje su dodatno uzdrmale tržište.

Ipak, nakon dugog pada koji je trajao do travnja prošle godine, sektor je počeo pokazivati znakove oporavka i prkosa pesimistima. Aktualna kriza na Bliskom istoku mogla bi potaknuti novi investicijski val u obnovljive izvore, jer vlade sve više žele smanjiti energetsku ovisnost.

Investitori koji su nastavili ulagati u zelene tehnologije i nakon 2022. sada ubiru prve rezultate. Od početka godine do sredine ožujka, Indeks S&P Global Clean Energy Transition Index porastao je za više od 12 posto, dok S&P 500 Index u istom razdoblju bilježi pad od 2,5 posto.

No, prema riječima David Hosterta, globalnog direktora za ekonomiju i modeliranje u BloombergNEF-u, stvari ipak nisu tako jednostavne.

Više cijene energije guraju inflaciju, a ona potom tjera središnje banke na podizanje troškova zaduživanja. U takvom okruženju ulaganja u čistu energiju postaju skuplja, tim više što je riječ o izrazito kapitalno intenzivnoj industriji osjetljivoj na kamatne stope.

Zbog toga, kaže Hostert, zemlje na različite načine gledaju na ulogu fosilnih goriva.

"Ako ste proizvođač nafte i plina, možete reći 'to je razlog više da se oslonimo na vlastite resurse'. Drugima to znači 'vrijeme je da smanjimo ovisnost o uvozu fosilnih goriva i ubrzamo elektrifikaciju kroz obnovljive izvore'", objašnjava.

Zelene dionice trebale bi biti temelj svakog portfelja

U takvom kontekstu, zelene dionice i dalje se nameću kao važan dio investicijske strategije.

Dok tržišta čekaju iduće poteze središnjih banaka, iz investicijske banke Jefferies poručuju investitorima da ne paničare i da nastave ulagati u obnovljive izvore.

Jasno je da će trenutačno visoke cijene fosilnih goriva kratkoročno pogurati prihode tog sektora i nadmašiti performanse zelenih kompanija, kaže Patrick J. Murphy iz Hilco Globala. No taj efekt, dodaje, neće trajati dugo.

Sličan ton dolazi i iz BlackRock. Helen Jewell, glavna direktorica za fundamentalne dionice, ističe da je fokus trenutačno na energetskoj neovisnosti, zbog čega bi povezane dionice mogle dobro prolaziti.

"Energetska otpornost i neovisnost nešto su na što možemo računati u idućim tjednima. Potreba za tim ostaje ključna", rekla je za Bloomberg TV, dodajući da bi ulaganja u održivu i čistu energiju sada mogla činiti "temeljni dio svakog portfelja".

Zašto zelene investicije sada imaju bolju perspektivu

Analitičari, investitori i fond menadžeri koje je anketirao Bloomberg ističu da je situacija danas drukčija nego 2022. godine. Postoje jasni znakovi da su zelene kompanije ojačale bilance, postrožile upravljanje rizicima i postavile veće zahtjeve za prinose prije pokretanja novih projekata.

Utjecaj kamatnih stopa mogao bi biti i blaži nego tada, smatra Carole Laible iz Domini Impact Investments.

"Kamatne stope mogu ostati nešto više i 2026. godine, ali ne vjerujem da će to bitno zakočiti projekte", kaže.

Alex Monk iz Schroders dodaje da je sektor vjetroenergije u međuvremenu postao discipliniraniji u ugovaranju, kako bi se lakše prenijeli troškovi i zaštitila profitabilnost.

Drugim riječima, industrija se pokušava bolje pripremiti za scenarije u kojima inflacija i skupo financiranje više nisu iznimka, nego pravilo.

Još jedna ključna razlika u odnosu na 2022. je utjecaj umjetne inteligencije. Sve veća potražnja za energijom potrebnom za pogon AI podatkovnih centara dodatno gura razvoj obnovljivih izvora.

U okruženju u kojem je geopolitička situacija možda još nestabilnija nego prije nekoliko godina, energetska sigurnost postaje sve važniji cilj. Zemlje koje uspiju smanjiti ovisnost o uvozu nafte i plina time su i otpornije na vanjske šokove.

"Ovakvi poremećaji na energetskim tržištima dugoročno uvijek idu u prilog energetskom sektoru", kaže Alex Monk. "Kratkoročno više cijene sirovina pomažu tradicionalnim energetskim kompanijama, ali istodobno ponovno otvaraju pitanje energetske sigurnosti."

Događanja na Bliskom istoku, dodaje, zapravo potiču novi investicijski ciklus u obnovljive izvore.

"To je zato što se pitanje energetske sigurnosti ponovno vraća u fokus, osobito uz kontinuirani rast potražnje za električnom energijom."

Troškovi ulaganja u obnovljive izvore manji su od cijene energetskih šokova

Trošak prelaska na neto nulte emisije niži je od cijene koju ekonomije plaćaju kada cijene fosilnih goriva naglo porastu. Procjene UK Climate Change Committee u najnovijem izvješću, objavljenom prošlog tjedna, pokazuju da je Ujedinjenom Kraljevstvu potrebno oko četiri milijarde funti (5,4 milijarde dolara) dodatnih godišnjih ulaganja do 2050. kako bi ostalo na putu prema neto nuli.

Prema tim izračunima, taj trošak zapravo je relativno umjeren ako se uzme u obzir scenarij ponovnog rasta cijena plina poput onog iz 2022. godine. U takvom slučaju, troškovi energije za kućanstva porasli bi za čak 59 posto do 2040. ako bi se nastavilo oslanjanje na fosilna goriva.

S druge strane, uz napredak u dekarbonizaciji, rast troškova za energente u istom razdoblju bio bi znatno blaži, oko četiri posto.