Potpuno stvaran, nemagičan način za uštedu 230 milijardi dolara

Treći zakon Arthura C. Clarkea kaže da se "svaka dovoljno napredna tehnologija ne razlikuje od magije". U doba u kojem ratovi i roboti čine energiju sve oskudnijom, tehnološki proboj koji može zadovoljiti potražnju za električnom energijom, primjerice, Europe bez korištenja ijednog grumena ugljena ili solarnog panela – zvuči magično.

No tehnologija o kojoj je riječ zapravo je toliko banalna da će vas samo njezino imenovanje vjerojatno uspavati ili vas barem vratiti na TikTok. To je energetska učinkovitost. Molim vas, ne odlazite.

Jer to je zapravo prilično uzbudljivo, relativno govoreći. Samo krpanjem rupa u našim starim mrežama, kroz koje oko osam posto globalne proizvodnje električne energije pobjegne u nepovrat, mogli bismo uštedjeti gotovo 230 milijardi dolara u troškovima energije tijekom sljedećeg desetljeća, procjenjuje analitičar Bloomberg Intelligencea Andrew John Stevenson u novom izvješću.

Ti gubici proizlaze iz neučinkovitosti u prijenosu, distribuciji, upravljanju energijom i skladištenju, zajedno s poremećajima uzrokovanim vremenskim prilikama koji se množe kako toplija klima postaje sve kaotičnija.

 

Tih izgubljenih osam posto globalne energije, ili 2500 teravatsati, blizu je iznosu od 2747 teravatsati koliko je Europska unija potrošila prošle godine, napominje Stevenson. Noviji prijenosni vodovi, baterije industrijskih razmjera i softver za pametne mreže sami bi mogli povratiti 1760 teravatsati električne energije tijekom sljedećeg desetljeća, što otprilike odgovara kombiniranoj potrošnji Japana i Brazila. Koristeći globalni prosječni trošak energije od 13 centi po kilovatu, to je gotovo 230 milijardi dolara uštede.

Učinkovitost ne dolazi uvijek jeftino. Kina troši 700 milijardi dolara na nadogradnju svoje mreže, EU izdvaja 675 milijardi dolara, a Indija daje 36 milijardi dolara samo za instalaciju pametnih brojila diljem zemlje, navodi Stevenson. Globalna ulaganja u učinkovitost i otpornost mreže mogla bi dosegnuti 5,8 bilijuna dolara tijekom sljedećeg desetljeća, nedavno je prognozirala Sarah Kapnick, globalna voditeljica klimatskog savjetovanja u JPMorgan Chase & Co.

Investicija će se isplatiti. Do 2035. godine svijet će godišnje uštedjeti 353 teravatsata samo nadogradnjom mreže, procjenjuje Stevenson. To će spriječiti izgradnju 141 gigavata novih kapaciteta, prema procjenama Lazarda i Nacionalnog laboratorija za obnovljivu energiju. To je više nego dovoljno da pokrije 134 gigavata kapaciteta koji će podatkovnim centrima trebati 2030. godine, prema procjeni S&P Globala.

Neće biti ni trenutak prerano: globalna ulaganja u podatkovne centre skočila su na 771 milijardu dolara prošle godine, gotovo dostigavši ulaganja u naftu i plin (835 milijardi dolara) i najčešće obnovljive izvore energije (798 milijardi dolara), prema novom izvješću konzultantske tvrtke Rystad Energy.

Ulaganja u podatkovne centre porasla su s gotovo nule prije deset godina, držeći korak s gotovo četverostrukim porastom obnovljivih izvora energije u tom razdoblju.

 

Drugim riječima, veći dio dodatne energije generirane vrlo stvarnim procvatom obnovljivih izvora "pojeli" su roboti, zaustavljajući prijeko potreban pad energije iz fosilnih goriva. U međuvremenu, troškovi energije za potrošače diljem svijeta vrtoglavo rastu, potaknuti prvo podatkovnim centrima, a potom i odlukom predsjednika Donalda Trumpa da čovječanstvu nametne energetski šok.

Učinkovitost, ne samo u energetskim mrežama već u svim aspektima društva – prijevozu, uredima, tvornicama, domovima i svemu ostalom – ključna je kako bi nam pomogla da napokon preokrenemo krivulju potrošnje fosilnih goriva prema dolje, uz istovremeno drastično smanjenje tih troškova. Samo program kućanskih uređaja EnergyStar uštedio je američkim potrošačima 500 milijardi dolara i izbjegao četiri milijarde tona emisija stakleničkih plinova od svog pokretanja 1992. godine, prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (EPA).

 

Indikativno je da je jedan od Trumpovih prvih poteza nakon povratka na dužnost bio poticanje njegove verzije EPA-e iz "izokrenutog svijeta" da ukine EnergyStar. Dvostranački prosvjed spriječio je taj čin samoozljeđivanja i čak osigurao povećanje financiranja programa. No Trump i republikanci u Kongresu nastavljaju se boriti protiv učinkovitosti na svakom frontu, bez ikakvog očitog racionalnog razloga osim da prisile ljude da daju više novca tvrtkama za fosilna goriva koje pomažu financirati njihove kampanje.

Srećom, ostatak svijeta, uključujući većinu američkih potrošača, ne mora igrati po tim pravilima. Magično je razmišljanje očekivati od ljudi zarobljenih u energetskoj krizi koju je Trump sam izazvao da sagorijevaju sve skuplja goriva, kada jednostavno pronalaženje načina da ih ne troše može biti toliko lakše.