Hrvatska elektrogerijatrija: Gotovo polovica zaposlenika HEP-a starija od 50 godina

Nakon više od tri desetljeća demografsko pitanje u Hrvatskoj i dalje ostaje bez odgovora, a brojne promašene pokušaje – od zazivanja s oltara, preko državnih strategija, do zasebnih ministarstava – u život ne bi mogao vratiti niti udar struje. U Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), najvećoj domaćoj elektroenergetskoj kompaniji, naime, gotovo polovica zaposlenika starija je od 50 godina.

Krajem prošle godine HEP grupa zapošljavala je 11,7 tisuća radnika. U posljednjoj trećini radnog vijeka bilo ih je 5,2 tisuće, odnosno 44 posto. S druge strane, mlađih od 30 godina bilo je jedva deset posto.

Takva dobna struktura u kompaniji može izazvati interes, ali i zabrinutost oko stabilnosti budućeg poslovanja. Ako iskusnije zaposlenike u trenutku njihova odlaska u mirovinu nema tko zamijeniti stvara se pritisak na preostale zaposlenike, a to u pravilu dovodi do pada kvalitete usluge.

HEP je specifična kompanija po tome što se radi o gigantu u državnom vlasništvu koji je de facto monopolist i to unutar etablirane industrije gdje promjene dolaze prilično sporo. Svojevrsna usporedba mogla bi se napraviti s negdašnjom Poštom i telekomunikacijama (PTT) koja se u jednom trenutku razdvojila na poštanski i telekomunikacijski dio: Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije.

Pošta, arhetip etablirane djelatnosti, nastavila je po starom i danas se nalazi u kadrovskoj stisci uvelike samo zbog redovitog odlaska starijih u mirovinu i manjka zapošljavanja mladih. Telekom se, s pojavom interneta i mobilne telefonije, aktivno rješavao zaposlenika i kroz otpremnine i kroz izdvajanja pojedinih dijelova poslovanja kako bi zadržao dinamičnu kadrovsku strukturu koja mu je odgovarala u određenom trenutku.

 

 

HEP je negdje između. Tehnologija proizvodnje i prijenosa električne energije i dalje se bazira na onome što je postavio školski kolega dijela HEP-ovih zaposlenika, Nikola Tesla. No aktualna zelena tranzicija zahtijeva aktivnu politiku dinamičnog razvoja, a ne oslanjanje na činjenicu kako se radi o dominantnom igraču na tržištu koji ima debelo državno zaleđe.

Na naša pitanja oko kadrovske politike u idućih pet godina iz HEP-a, unutar kojeg posluje 20-ak društava, stigao nam je odgovor koji signalizira kako su tamo svjesni izazova koji je pred njima. Za početak "intencija je zadržavanje broja zaposlenih na postojećoj razini". Lani su zaposlili 570 novih radnika, godinu prije 399.

Poručuju kako su "dugoročnom strategijom razvoja ljudskih potencijala (...) za razdoblje do 2030. godine utvrđene (...) smjernice vezane uz održivost". Isto tako, pri izradi godišnjih planova "uzima se u obzir vrijeme potrebno za prijenos znanja s radnika na radnika, vrijeme za uvođenje u posao, starosna struktura radnika te odlasci radnika na ključnim pozicijama (menadžeri, iskusni stručnjaci)", dodaju.

...a ni radnika | Patrik Macek/Pixsell

 

Djelomična sličnost s Hrvatskom poštom, a i brojnim drugim domaćim poduzetnicima koji posljednjih godina muku muče s pronalaskom radne snage vidi se iz dijela odgovora HEP grupe u kojem stoji kako su "iskustva sa zapošljavanjem (...) različita, ovisno o društvu i radnom mjestu". Dodaju kako "u slučajevima kad se na objavljeni vanjski oglas nitko ne odazove, postupak se ponavlja dok se ne pribavi potreban kadar".

HEP, očito, dio potrebne radne snage pronalazi i internim prekvalifikacijama i rošadama zaposlenika. Tvrde kako im omogućavaju stručna osposobljavanja i usavršavanja, a svoje radnike vide "kao najveću vrijednost i konkurentsku prednost u sve izazovnijim uvjetima poslovanja na otvorenom tržištu".

Izazovniji uvjeti zasigurno uključuju manjak kilovata iz elektrane domaćeg tržišta rada, ali i dolazak agilne konkurencije koja brže reagira u razvoju projekata zelene tehnologije. Takvi projekti, poput solarnih i vjetroelektrana, manje su zahtjevni od izgradnje klasične hidro- ili termoelektrane, a i mobilnost onih koji ih razvijaju je veća.

Na HEP-u se zasad uglavnom iz velike daljine i izvana ne vide bore njegovih zaposlenika. Veliki prekidi u električnoj mreži vrlo su rijetke iznimke, a i tada se opskrba obnavlja u relativno kratkom roku. No pronalazak dovoljno radne snage HEP-u idućih godina neće biti jedini izazov.

Zelena tranzicija – već i sve više temperature zbog kojih instaliramo sve više klimatizacijskih uređaja – podići će potražnju za strujom što zahtijeva i izgradnju novih kapaciteta. Želi li HEP zadržati sadašnju poziciju na tržištu to je već bitka na barem dva fronta. U državnom gigantu će se morati dobrano potruditi da im ostarjele žarulje ostanu upaljene.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar