.webp){kind=icon}
Hrvatska elektroprivreda (HEP) prošlu je godinu završila s gubitkom od 33 milijuna eura, što je znatno manje od 697 milijuna eura gubitka iz 2022. godine, otkrivaju brojke koje je kompanija proslijedila Financijskoj agenciji.
Vodeći domaći proizvođač i distributer električne energije tako je, sugeriraju podaci, poprilično stabilizirao svoje poslovanje nakon krizne 2022. godine kad su državne mjere i tržišni kaos izokrenuli poslovanje diva koji je godine tipično završavao s 50 do 200 milijuna eura dobiti.
Ukupni prihodi HEP-a lani su porasli za čak 48 posto na 3,66 milijardi eura. Rashodi su istovremeno porasli za puno nižih 11 posto na 3,7 milijardi eura. Ograničavanje cijena struje i plina kojem je vlast pribjegla kako bi pokušala ublažiti inflacijski udar na građane i gospodarstvo ograničili su rast prihoda HEP-a u 2022. godini, dok su cijene na tržištima naglo skočile, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu. Uz to, HEP je imao i obvezu otkupa prirodnog plina proizvedenog u Hrvatskoj te osiguravanja adekvatnih državnih zaliha.
Čitaj više
HEP planira novu reverzibilnu hidroelektranu snage 498 MW
Prosječna godišnja proizvodnja energije hidroelektrane Blace u turbinskom radu iznosila bi 986 gigavatsati.
06.05.2024
Kratki spoj u financijama HEP-a, Vlada ga potiho reanimirala s 840 milijuna eura
U manje od dvije godine HEP je podigao 1,4 milijardi eura kredita, a Vlada mu sada proračunskim novcem pomaže u njihovom vraćanju.
29.03.2024
HEP ide u investicijski ciklus ključan za obnovljivce težak 2,4 milijarde eura
Do kraja 2026. predviđeno je prosječno godišnje ulaganje u distribucijsku mrežu od 207,4 milijuna eura.
20.03.2024
Nadzorni odbor HEP-a imenovao Vicu Oršulića za predsjednika uprave
Nadzorni odbor Hrvatske elektroprivrede u petak je na prijedlog Vlade razriješio dosadašnjeg predsjednika uprave Franu Barbarića.
08.12.2023
Država je stoga u nekoliko navrata morala kreditima ili jamstvima potpomagati HEP. Ove godine je s 840 milijuna eura iz proračuna pomogla u vraćanju dijela tih kredita, a odrekla se i dijela prošle te buduće dobiti. Nakon što je Vlada donijela odluke o proračunskoj pomoći, u HEP-u su reagirali "izražavanjem zadovoljstva" te su naveli kako je time "omogućen nastavak stabilnog poslovanja kompanije".
Mjere ograničenja cijene struje za građane, obrtnike i mala poduzeća vrijede do rujna. Prema posljednjim objavljenim podacima, hrvatski građani su u drugom lanjskom polugodištu plaćali jeftiniju struju nego većina drugih stanovnika Europske unije, dok su kilovati za industriju bili među skupljima.
HEP grupa je krajem prošle godine sa sindikatima potpisala novi kolektivni ugovor kojim je predviđen porast plaća za 12-ak tisuća zaposlenika za 25 posto tijekom ove i iduće godine.
Spomenute proračunske isplate državne pomoći HEP-u vidjet će se tek u financijskim izvještajima za ovu godinu. Bez novih tržišnih šokova i uz racionalno poslovanje to bi trebalo biti dovoljno za pozitivno poslovanje. Pokaže li se potrebnim i ne produlji li najesen nekakva nova vlast antiinflacijske mjere, HEP-u ostaje i mogućnost podizanja cijene struje. No takav potez bi mogao dodatno naelektrizirati atmosferu u domaćoj ekonomiji.
