Nafta, struja i plin, odnosno energenti odgovor su na pitanje čime se trebalo baviti u 2023. godini ako se htjelo popeti na sam vrh popisa hrvatskih kompanija po ostvarenim prihodima. Popis deset najvećih kompanija još dopunjavaju sektor trgovine i jedan predstavnik telekomunikacija.
Na samom vrhu popisa nalazi se najveća domaća naftna kompanija Ina. Lani ostvareni prihod od 3,87 milijardi eura bio joj je dovoljan za osvajanje titule hrvatske kompanije s najvišim ukupnim prihodima, ali ti su prihodi bili za 17 posto niži nego godinu prije, otkrivaju nekonsolidirani preliminarni podaci Financijske agencije. Ina je prošlu godinu završila uz visokih 224 milijuna eura neto dobiti, a već je najavljeno kako bi se 240 milijuna eura trebalo isplatiti kroz dividendu.
Nakon Ine, na drugom mjestu nalazi se Hrvatska elektroprivreda (HEP) kojoj su, nakon krizne 2022. godine, lani prihodi skočili za čak 48 posto na 3,66 milijardi eura. Zahvaljujući tom skoku HEP se s trećeg mjesta u 2022. godini probio na drugo. HEP-ov gubitak je istovremeno smanjen na 33,4 milijuna eura.
Na drugoj poziciji ljestvice HEP se zamijenio s Prvim plinarskim društvom. Kompanija Pavla Vujnovca lani je imala 3,5 milijardi eura prihoda, 20-ak posto manje nego godinu prije, ali još uvijek itekako dovoljno za brončanu poziciju među kompanijama s najvišim prihodima u Hrvatskoj kao i dobit od 30,4 milijuna eura.
Energični trojac na četvrtom mjestu razbija najveći domaći trgovački lanac Konzum. Kompanija Konzum plus iz sastava Fortenova grupe je lani imala ukupne prihode od 1,88 milijardi eura, impresivnih 18 posto više nego godinu prije, kao i 18,4 milijuna eura dobiti. Snažan skok prihoda može biti posljedica inflacije, odnosno rasta cijena u trgovinama Konzuma, ali i rasta fizičke prodaje, posebno s obzirom na to da je lanjska turistička sezona bila odlična.
Na petom mjestu se opet vraćamo u energetiku. Na toj poziciji se lani našlo relativno nepoznato ime MET Croatia Energy Trade. Kompanija se također bavi trgovinom prirodnim plinom, u privatnim je rukama, odnosno dio je MET grupe čije je sjedište u Švicarskoj, a većinski vlasnik grupe je Benjamin Lakatos koji je svoju karijeru započeo u mađarskom MOL-u. Prihodi MET Croatije su lani blago smanjeni s 1,28 na 1,24 milijardi eura, no tvrtka je ostvarila gotovo 15 milijuna eura profita.
Nakon tog trgovca plinom, koji je zasigurno iskoristio šansu stvorenu terminalom za ukapljeni prirodni plin na Krku, slijedi još jedan trgovački lanac. Lidl je u svojih 107 trgovina lani uspio ostvariti prihode od 1,19 milijardi eura, 11 posto više nego godinu prije, uz impresivnu dobit od 56,6 milijuna eura.
Posljednja kompanija u Hrvatskoj koja je lani uspjela ostvariti prihode više od milijardu eura bio je Petrol. Trgovac naftnim derivatima u slovenskom vlasništvu prošlu je godinu završio s 20,5 milijuna eura dobiti i prihodima od 1,19 milijardi eura, četiri posto manje nego 2022. godine, pokazuju podaci Financijske agencije.
Osmo i deveto mjesto na popisu opet drže trgovački lanci. Spar Hrvatska se na osmo mjesto lani probio s 988 milijuna eura prihoda, što predstavlja impresivan skok od čak 20 posto u odnosu na godinu prije. Plodine su na devetom mjestu također ostvarile solidan skok od 13 posto na 890 milijuna eura u 2023. godini. Spar je ostvario tek 789 tisuća eura dobiti, dok je dobit Plodina bila odličnih 52,2 milijuna eura.
Oba trgovačka lanca su na popisu deset najvećih preskočila Hrvatski telekom (HT) koji se s osmog mjesta po prihodima u 2022. lani spustio na deseto. HT je u 2023. ostvario ukupne prihode od 883 milijuna eura, šest posto više nego godinu prije, ali uz odličnu zaradu od 125 milijuna eura.
Generalni pogled na deset hrvatskih tvrtki s najvišim prihodima otkriva kako je 2023. godina završila relativno solidno. U obzir treba uzeti i kako se ovdje radi o pojedinačnim kompanijama, a sam poredak bi mogao nešto drukčije izgledati jednom kad se revidiraju svi konsolidirani izvještaji i kad se prihodi pogledaju skupno jer bi tada u vrh mogli iskočiti Fortenova ili Enna grupa. Zbrojeno, ukupni prihodi deset najvećih na ovom popisu porasli za manje od jedan posto u odnosu na 2022. godinu, no tu brojku uvelike iskrivljava činjenica da se među deset najvećih nalazi pet energetskih kompanija.
Kaos koji je vladao energetskim tržištima tijekom 2022. godine prouzročio je snažan skok cijena energenata te su rezultati te godine bili neuobičajeno visoki. S izuzetkom HEP-a koji je 2022. godine najviše stradao zbog ograničenja rasta cijena, četiri kompanije koje su trgovale naftom, derivatima i plinom su snažno profitirale od visokih cijena 2022. da bi lani imale 15 posto niže prihode nego te godine.
Ako s vrha liste izdvojimo pet neenergetskih kompanija, njihovi su prihodi lani zajednički porasli za 14 posto, što je iznad stope inflacije koja je u 2023. bila 8,4 posto. Je li taj rast prihoda, a radi se mahom o trgovačkim kompanijama, bio posljedica rasta cijena ili se radilo i o fizičkom rastu prodaje, ostavit ćemo na ispitivanje analitičarima kad se pojave revidirani godišnji izvještaji.
Pregled domaćih tvrtki s najvećim prihodima u prošloj godini treba još dopuniti i opažanjem kako se na nešto nižim pozicijama, između desete i dvadesete, energetici, trgovini i telekomunikacijama pridružuje još samo farmaceutika, i to s dvama predstavnicima, Medikom i Plivom, mada Medika također više pripada trgovačkom sektoru.
Bez proizvodnje
Također, ubacimo li u pregled najvećih i financijski sektor, čije se poslovanje zbog svojih specifičnosti tradicionalno promatra odvojeno, na popis deset najvećih ulazi Zagrebačka banka, i to na devetom mjestu s prihodima od 967 milijuna eura, dok se nešto niže, među 20 najvećih nalaze i PBZ te Erste banka, s lanjskim prihodima od 730, odnosno 650 milijuna eura.
Popis kompanija s najvećim prihodima u Hrvatskoj za 2023. godinu jasno pokazuje kako se u Hrvatskoj najviše može uprihoditi trgovinom. Nabrojane energetske kompanije, bilo da se radi o nafti, njenim derivatima ili prirodnom plinu većinu svojih prihoda crpe iz preprodaje, a društvo im u vrhu rade trgovački lanci. Za proizvodnju, čini se, mjesta u samom vrhu baš i nema.