Kratki spoj u financijama HEP-a, Vlada ga potiho reanimirala s 840 milijuna eura

Vlada premijera Andreja Plenkovića dosad je isplatila oko 840 milijuna eura proračunskog novca kako bi pomogla Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) u vraćanju kredita i stabilizaciji poslovanja. Odlukama iz siječnja i ožujka ove godine HEP-u i njegovim društvima uplaćeno je prvo 294, a nakon toga 547 milijuna eura koje je elektroprivreda trebala iskoristiti za isplatu triju velikih zajmova podignutih u posljednje dvije godine.

U energetsko-cjenovnoj krizi koja se usijala ruskim napadom na Ukrajinu krajem veljače 2022. godine HEP se našao između čekića i nakovnja. Rast cijena energenata uslijed nesigurnosti oko opskrbe pridonio je inflaciji koja je krajem 2022. preskočila deset posto i našla se na najvišoj razini još od početka devedesetih.

Kako bi olakšala inflatorni udarac na građane i poduzeća, Vlada je u nekoliko navrata donosila protuinflacijske mjere koje su uključivale i zamrzavanje cijena električne energije, topline i plina. HEP se kao igrač na tim tržištima i kompanija u državnom vlasništvu posebno našao na udaru, dijelom i zbog svoje gotovo monopolističke pozicije.

Kompanija je morala osigurati punjenje skladišta plinom i otkupljivati prirodni plin koji je Ina proizvodila u Hrvatskoj. Takav slijed događaja rezultirao je, između ostalog, i u aferi "Plin za cent" kad je HEP od Ine prirodni plin otkupljivao po 47 eura za megavatsat, a onda ga bio primoran prodavati na tržištu za puno nižu cijenu, ponekad i za samo jedan eurocent.

HEP-ovom poslovanju zaprijetilo je i ograničavanje cijene električne i toplinske energije kako za građane tako i za kompanije što je Vlada naredila kako bi se pokušao ublažiti inflatorni udarac.

Opterećenje za domaćeg energetskog giganta bilo je jasno. Financijski i poslovni rezultati za 2023. godinu još nisu objavljeni, no u 2022. godini HEP je, po prvi puta od 2008. godine, poslovao s operativnim gubitkom. Konsolidirani neto gubitak cijele grupe iznosio je čak 5,72 milijardi kuna (760 mil. eura), a u financijskim izvještajima HEP-a stoji kako je to bilo zbog "drastičnog rasta troškova poslovanja te limitiranih prodajnih cijena električne i toplinske energije".

Kako bi neometano poslovala kompanija je u takvim uvjetima u posljednje dvije godine ugovorila tri velika kredita u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde eura. Prva dva, u iznosima od 600 i 400 milijuna eura potpisana su s komercijalnim bankama krajem srpnja 2022. godine. Oba su odobrena uz državna jamstva i oba su dospijevala u siječnju ove godine.

U ožujku lani sama država je HEP-u odobrila još i dioničarski kredit od 400 milijuna eura koji se nije smio koristiti za povrat prethodnih kredita. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tada je naloženo poduzimanje svih potrebnih aktivnosti s ciljem dokapitalizacije u ukupnoj vrijednosti od 900 milijuna eura, u što bi bio uključen i vladin dioničarski kredit. Tada se postavilo i pitanje može li se ta transakcija s državom smatrati ilegalnom subvencijom HEP-u.

Vice Oršulić, predsjednik uprave HEP-a | HEP

Početkom ove godine Vlada donosi odluku kojom iz proračuna isplaćuje 294 milijuna eura kako bi HEP zatvorio prvi komercijalni kredit od 400 milijuna eura. Kako je strateška zaliha plina, za što je odobrena ta suma, bila nabavljena po nešto nižim cijenama od planiranih, kredit od 400 milijuna eura bio je iskorišten samo u iznosu od 294 milijuna.

Dva mjeseca kasnije, u ožujku, Vlada donosi novu odluku i to "o nadoknadi razlike cijene energije" u iznosu od 547 milijuna eura koje iz proračuna prosljeđuje društvima HEP Elektra d.o.o. i HEP-opskrba d.o.o. Tom isplatom "izvršit će se prijeboj" s dioničarskim zajmom od 400 milijuna eura, navodi se u odluci Vlade. Ostatak iznosa bi se trebao iskoristiti za djelomični povrat komercijalnog kredita od 600 milijuna eura s time da je on prolongiran do siječnja 2026. godine.

No – kako ide poznati povik iz reklama – to nije sve! Država se odrekla i dijela zadržane dobiti iz 2021. godine te "isplata ostvarenih dobiti (...) za buduća razdoblja" sve do iznosa od 194 milijuna eura. U pretpandemijskim godinama dobit HEP-a se uglavnom kretala od pedesetak pa do dvjestotinjak milijuna eura.

Premijer Andrej Plenković | Dario Grzelj/Hina

Na odluku iz ožujka iz HEP-a su reagirali "izražavanjem zadovoljstva", a u svojem su priopćenju naveli i kako je odlukom Vlade "omogućen nastavak stabilnog poslovanja" kompanije.

Europskoj komisiji poslali smo upit oko legalnosti isplate od 547 milijuna eura, odnosno radi li se o ilegalnoj državnoj subvenciji kompaniji ili je ona u okviru europske regulative. Iz ureda glasnogovornika Komisije dobili smo odgovor kako "nemaju posebnog komentara" za ovaj slučaj.

"Općenito, države članice moraju same odrediti uključuje li neka pojedina mjera državnu pomoć. Ako mjera uključuje državnu pomoć kako je definiraju zakoni Europske unije, država članica to treba prijaviti Komisiji za procjenu, prije odobravanja ikakve pomoći korisnicima, osim ako ona nije pokrivena iznimkama", dodaju u EK-u.

Europska komisija nema poseban komentar o slučaju  HEP-a | Damir Galić/Hina

Proteklih godinu i pol dana građani koji od HEP-a dobivaju redovne papirnate račune za utrošak struje svakog mjeseca na njima mogu pročitati i prozirnu samohvalu u kojoj stoji kako niske cijene struje mogu zahvaliti odlukama Vlade i tome što HEP preuzima "teret rasta cijena energenata (...) kako bi (...) osigurao cijene višestruko niže od cijena na tržištu".

Činjenica da je Vlada u posljednja tri mjeseca odlučila iz proračuna HEP-u isplatiti 840 milijuna eura kako bi ovaj vratio dugove izravno demantira te tvrdnje. Državni proračun puni se davanjima kompanija i građana, što znači da su zapravo oni podnijeli teret rasta cijena energenata, samo neizravno. S jedne strane su uživali u povlaštenoj cijeni struje, no s druge strane se razlika do tržišne cijene sada nadoknađuje njihovim novcem – uz neizostavni dodatni trošak koji je nastao neodgovornim poslovanjem poput afere "Plin za cent".

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar