.webp){kind=icon}
Hrvatska nastavlja svoju praksu zaduživanja kod građana na domaćem tržištu, umjesto kod institucionalnih ulagača i na inozemnom tržištu. Nakon dva prošlogodišnja, u tijeku je treće takozvano narodno izdanje – ovaj put radi se o trezorskim zapisima. Godišnji prinos iznosi 3,75 posto za tromjesečno izdanje te 3,65 posto za jednogodišnje. Minimalni je ulog tisuću eura kolika je vrijednost jednog trezorskog zapisa. Država ovako kani prikupiti 250 milijuna eura za tromjesečno izdanje i još 300 milijuna za jednogodišnje.
Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Asset Management, vjeruje da će interes ulagača premašiti ukupni planirani iznos, a kao idući korak u razvoju domaćeg tržišta kapitala predlaže inicijalnu javnu ponudu dionica nekoliko državnih I javnih tvrtki: HEP-a, Hrvatske Pošte i Hrvatske Lutrije.
Na burzu do 75 posto HEP-a, Lutrije i Pošte
"Ako govorimo o prinosima na aktualno izdanje trezorskih zapisa, mislim da je država izašla sa fer cijenom, pogotovo za građane, u odnosu na štednju sa kojom stalno kompariramo trezorske zapise i državne obveznice", kaže Glavaš i dodaje:
"Kao idući korak u razvoju tržišta kapitala, važno je povećanje likvidnosti na zagrebačkoj burzi. Tome bi doprinijela izdanja dionica nekih javnih kompanija, listanje državnih firmi kao što su HEP, Lutrija i Pošta. One se ne moraju potpuno privatizirati, ali mogu većinski. Bitno je da u tome sudjeluju građani, kako bi došlo do potrebne likvidnosti na tržištu. Smatram da bi bilo dobro i interesantno da država zadrži kontrolni paket od 25 posto plus jednu dionicu ovih kompanija, sve ostalo može na IPO", ističe Glavaš.
Prinos će padati s kamatama
"Vjerujem da će prinosi na obveznice globalno padati, a to će ovisiti o potezima centralnih banaka i spuštanju kamatnih stopa. Kad budemo prišli tome, prinosi na obveznice će se smanjiti, kako u Americi tako i u Europi. Mislim da će se to početi događati tijekom ove godine, i smatram da je ovo vrijeme dobro za ulaganje u obveznice i obvezničke fondove, pogotovo dugoročno", navodi Glavaš.
Josip Glavaš i Ivan Vrdoljak | Bloomberg Adria
Tržišta vide oko 70 odsto šanse za rezanje kamatnih stopa od strane FED-a u lipnju, a i ECB će vrlo vjerojatno rezati stope tada. Jerome Powell je na zadnjoj sjednici FED-a ipak pomaknuo tržišna očekivanja za kasnije. Glavaš kaže da prema svemu što smo dosad vidjeli – "sigurno" ne postoji.
"Kada su centralne banke podizale kamatne stope, tržišta su bila puno optimističnija po pitanju koliko visoko će te kamatne stope ići. Sada su tržišta optimistična da će kamatne stope padati dosta brže nego što ja mislim da će se dogoditi. Kada se pogleda američka ekonomija i njihova zaposlenost, rast BDP, rast zaposlenosti, to ne daje elemente za brzo spuštanje kamatnih stopa. Američka ekonomija je i dalje jaka i to stvara inflatorne pritiske", navodi Glavaš.
Rumunjske i bugarske obveznice imaju potencijal
Glavaš navodi da vidi mogućnost da tržišta u razvoju outperformaju glavne igrače.
"Kada govorimo o američkim i europskim obveznicama, prvo reagiraju obveznice koje su jako likvidne. To su obveznice država koje su najznačajnije u ekonomskom smislu u Europskoj Uniji kao što su Francuska, Njemačka i Italija, pa tek onda idu tržišta u razvoju kao što je recimo Rumunjska", kaže Glavaš.
Upravo u Rumunjskoj ima velikih prilika. 10-godišnji prinos na rumunjske obveznice je oko 5,5 posto, a investicijski su razred. Glavaš smatra da to znači da sudionici na tržištu kapitala u Rumunjskoj vide određene rizike veće nego u Hrvatskoj.
"Jedan od rizika je geopolitički jer je rat u Ukrajini relativno blizu. Drugi rizik je rizik valute jer oni nisu u eurozoni, a treći rizik je njihov makroekonomski disbalans u odnosu na Hrvatsku jer nemaju jasnu politiku javnog duga i imaju disbalans u platnoj bilanci. Sve ovo utječe na prinos ali s obzirom da su članica Europske Unije, mislim da je ovo dosta dobra prilika za ulagače", kaže Glavaš.
-- Cijeli intervju pogledajte u videu.
