Želite li u Hrvatskoj investirati u vjetroelektrane, pripremite novac, ali i strpljenje. Razvoj projekta, ishođenje potrebnih dozvola i dokumentacije traje sedam do 10 godina. Prosjek u Europskoj uniji je oko pet godina, iako ima i pozitivnih iznimaka ondje gdje ih možda ne biste očekivali. Naime, u Rumunjskoj je za isti taj proces potrebno do dvije godine.
Ulaganja u projekte povezane sa suncem i vjetrom posljednjih deset godina bilježe drastičan rast u Adria regiji i visoko su profitabilni. Prema izjavama predstavnika tog tržišta (investitora i banaka), usko grlo na putu daljnjeg razvoja obnovljivih izvora energije nije manjak novca, nego inertnost regulatorne agencije u donošenju odluka. Doznali smo i kako banke procjenjuju koje će projekte financirati.
Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, u razgovoru za Bloomberg Adria TV ističe da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) već godinu i pol dana oteže s donošenjem ključne odluke kojom se definira jedinična cijena prema metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu. To predstavlja zapreku i za donošenje ostalih potrebnih podzakonskih akata.
Čitaj više
Struja za hrvatske tvrtke među skupljima u EU-u, za građane među jeftinijim
Tvrtke najskuplju struju plaćaju u Mađarskoj, a najjeftiniju u Finskoj.
26.04.2024
EU sanja zeleni vodik, ali se nije odmakao od faze ambicioznih planova
Do kraja desetljeća EU bi trebao proizvoditi 10 milijuna tona zelenog vodika i uvoziti još 10 milijuna tona.
23.04.2024
Analiza BBA: Obnovljivi izvori energije iznimno su unosan biznis u Adria regiji
Obnovljivi izvori energije u proteklih su deset godina zabilježili drastičan rast u Adria regiji.
22.04.2024
Objavljen natječaj za obnovljive izvore energije vrijedan gotovo 260 milijuna eura
Program uključuje tržišne premije i zajamčene otkupne cijene za poticanje održive energije.
12.04.2024
"Energetika u Hrvatskoj boluje od nedonošenja odluka. Već 18 mjeseci trošak priključenja na mrežu je nepoznat svim investitorima. Barem 1300 megavata čeka na financiranje. Svi investitori imaju samo jednom godišnje, prvih 15 dana svibnja, za podnošenje zahtjeva za priključak na mrežu. To je isključivo odgovornost HERA-e, koja još uvijek nije donijela ključnu odluku o jediničnoj cijeni. Ne postoji odlučivanje, mi imamo strah od donošenja odluka. Kaže se da je Hrvatima Bog dao sunce, ali ne i pamet", napominje Pokrovac.
Analitičari Bloomberg Adrije u ovotjednom izvješću izračunali su da su u Adria regiji u 2023. godini kapaciteti dosegli 2,3 gigavata za solarnu energiju i 1,9 gigavata za energiju vjetra, što je 687, odnosno 455 posto više nego prije 10 godina. U proteklom desetljeću solarni kapaciteti u Hrvatskoj narasli su nevjerojatnih 1297 posto. Vjetroelektrana je oko 237 posto više nego prije 10 godina.
U Adria regiji je Hrvatska vodeća po veličini instaliranih vjetroelektrana, koje su u 2023. sudjelovale sa 17 posto u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije. Hrvatska, pa i cijela regija imaju velike potencijale za razvoj OIE-ova, no unatoč drastičnom porastu u posljednjih 10 godina, još su uvijek nedovoljno iskorišteni.
"Novca ima, ali nedostaje investicija“, objašnjava Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja u Erste banci. Otkriva da se profitabilnost solarnih i vjetroelektrane kreće između 70 i 80 posto EBITDA marže. Sama cijena energije koja je bila visoka 2020. i 2021. rezultirala je čak i većom profitabilnošću. S padom cijena energija i profitabilnost se nešto smanjila", zaključuje.
A kako banke svemu tome odlučuju koje će projekte OIE-ova financirati?
"Banka procjenjuje projekte temeljem više parametara. Ključni su iskustva vlasnika u razvoju sličnih projekata, te njegova financijska snaga u slučaju da treba osigurati dodatnu financijsku podršku projektu, poput problema u gradnji, proizvodnji energije ili rastu troškova. Drugi važan parametar su prihodi koji se ostvaruju prodajom energije. Veći je rizik ako se energija prodaje na spot marketu, a manji ako postoji srednjoročni ili dugoročni ugovor koji mitigiraju rizike volatilnosti cijena. Treći parametar je vlastito učešće. Najčešće se kreće oko 30 do 40 posto, ovisno o veličini projekta", objašnjava Krečak.
Najveći neiskorišteni potencijali leže na Jadranu i u Slavoniji. Plutajuće vjetroelektrane ili solarne elektrane su nešto čega u Hrvatskoj nema. Pokrovac uvjerava kako Hrvatska ima velik potencijal za izgradnju takvih kapaciteta na Jadranskom moru.
Slično je i sa Slavonijom gdje je moguće izgraditi veći broj manjih solarnih elektrana, za koje je procedura s dozvolama prilično jednostavnija. Dodaje da bi to povećalo instaliranu snagu za tri puta u odnosu na današnje kapacitete.
Što naši sugovornici misle o državnim poticajima u industriji obnovljivih izvora energije, doznajte u videu
.webp){kind=icon}
