Žigman iz Hanfe: 'Američki Genius act neprihvatljiv je Hrvatskoj i Europi'

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, dr. sc. Ante Žigman, nedavno je imenovan u Upravni odbor Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Njegov mandat u ESMA-i započinje 6. srpnja 2025. godine, što predstavlja veliko priznanje za rad HANFA-e i potvrdu stručnosti hrvatskog regulatora na europskoj razini. Za Bloomberg Adria Leaders serijal, Žigman govori o značaju imenovanja, stabilnosti hrvatskog financijskog sustava – ali i o budućnosti financijskih tržišta.

Budućnosti u kojoj će hrvatski mirovinski fondovi možda jednog dana ulagati i u digitalnu imovinu, no to neće biti ništa slično današnjim kriptovalutama koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odlučila regulirati kontroverznim Genius actom.

"Dosad nitko od mojih kolega i kolegica nije bio član ESMA-e. Hrvatska će sada biti na izvoru svih bitnih informacija u razvoju europskog tržišta kapitala, i moći će davati određene smjernice u radu regulatornih tijela. Za dolazak na ovo mjesto trebalo se izboriti za barem 50 posto glasova od svih 27 zemalja članica. Proces nije jednostavan, vrlo je zahtjevan", naglašava Žigman.

Genius Act: Što donosi američki zakon?

Osvrćući se na aktualne globalne trendove, Žigman je posebno istaknuo američki Genius act, koji smatra rizičnim i neprihvatljivim za Europu i Hrvatsku. Genius act (Guiding and Establishing National Innovation for U.S. Stablecoins Act) je zakon koji uvodi pravila za izdavatelje stablecoina – digitalnih valuta čija je vrijednost vezana uz neku stabilnu imovinu, poput američkog dolara. Prema ovom zakonu, stablecoini moraju biti u potpunosti pokriveni rezervama, redovito revidirani i izdavani isključivo od strane odobrenih financijskih institucija. Cilj je zaštita potrošača i stabilnost financijskog sustava, iako mnogi stručnjaci ističu kako je riječ o labavoj regulaciji koja bi mogla omogućiti pričlično olako izdavanje digitalnih novčića i dovesti do nove financijske krize.

"U Europi i Hrvatskoj se takvo nešto neće dogoditi. Mi prije svega razmišljamo i vodimo računa o zaštiti potrošača i financijskoj stabilnosti. Genius act Europi nije prihvatljiv, ne idemo u tom pravcu gdje bi se nešto slično razvijalo. Kriptoimovina koja bi bila sličnog sadržaja mora imati pokriće u nekoj drugoj valuti, u eura ili dolarima, gdje bi onaj koji bi kupovao takvu imovinu uvijek imao mogućnost da dođe do originalne imovine. Kako će to završiti u Americi, teško je prognozirati. Vrlo često Amerika je znala eksperimentirati, nekad su te stvari uspjele, a nekada ne. Ovo zvuči dosta rizično. Na mjestu američkih regulatora, ne bih to podržao", zaključuje Žigman.

Kontekst MiCA uredbe

Govoreći o europskom regulatornom okviru, Žigman je istaknuo važnost MiCA uredbe (Markets in Crypto-Assets), koja predstavlja prvi sveobuhvatni europski zakon za regulaciju tržišta kriptoimovine. MiCA je uvedena kako bi se standardizirala pravila za pružatelje usluga i izdavatelje kriptoimovine diljem EU, povećala zaštita ulagača, spriječile prijevare i osigurala financijska stabilnost. Uredba zahtijeva visoku razinu transparentnosti, jasno definirane procedure za izdavanje i trgovanje kriptoimovinom te strogu suradnju nacionalnih i europskih regulatora. Time se nastoji stvoriti sigurno i predvidljivo okruženje za razvoj digitalnih financija u Europi.

"Mica uredba je dosta zahtjevna i zahtijeva razine dokazivanja aktera na kriptotržištu da su ozbiljni i da imaju imovinu koja zaista postoji, da ima strukturu i trag."

Diverzifikacija poslovanja mirovinskih fondova i potencijal ulaganja u digitalnu imovinu

U kontekstu stabilnosti i otpornosti domaćeg financijskog sektora, Žigman posebno naglašava važnost diverzifikacije ulaganja mirovinskih fondova. Hrvatski mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće i leasing kompanije pokazali su veliku otpornost zahvaljujući raznolikosti portfelja i dosegnutoj imovini od 25 milijardi eura. Diverzifikacija ulaganja omogućuje fondovima da postupno ulaze u rizičnije klase imovine, čime se povećava potencijal prinosa, ali i osigurava dugoročna sigurnost budućih mirovina.

"Najbitnije je da svi mi koji smo članovi mirovinskih fondova imamo sigurnu imovinu jer će to jednog dana biti naše mirovine. Diverzifikacija i ulazak u rizičnije elemente treba biti postupan. Zadnjom promjenom zakona smo dozvolili da mirovinski fondovi mogu ulagati u nekretnine. Prije to nije bilo moguće. Prije je ulaganje u rizičniju imovinu bilo moguće u razini jedan ili dva posto. Danas je to pet posto, ovisno govorimo li o A, B ili C fondu. Dakle to ide postupno. U toj evoluciji idući korak će biti pomicanje granice vezano za investicijske fondove, onda će biti i više prostora za nekretnine. Zasad nije u planu da ulažu u kriptovalute, ali u dijelu koji će biti vezan uz regulirano i stabilno okruženje, možda ćemo u budućnosti razmišljati o tome. To je još daleko da bismo danas odlučivali o tome."

Na kraju, Žigman ističe i trend smanjenja regulatornog opterećenja za manje kompanije kroz uvođenje proporcionalnosti, čime se nastoji olakšati poslovanje i potaknuti razvoj tržišta kapitala.

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar