Sve više umirovljenika nastavlja raditi jer penzije ne pokrivaju ni osnovne životne potrebe

Svjetska banka Hrvatskoj je iznijela preporuke za stabiliziranje mirovinskog sustava koji je sve više opterećen: tek 60 posto troškova mirovina može se pokriti doprinosima, dok ostatak dolazi iz državnog proračuna. Neodrživost mirovinskog sustava nije tek problem Hrvatske, već čitave Europske unije, pa čak svaki peti umirovljenik u EU odlučuje nastaviti raditi i nakon odlaska u mirovinu. 

I u Hrvatskoj raste broj umirovljenika koji nastavljaju raditi i nakon što ostvare pravo na mirovinu, no udio zaposlenih među primateljima starosne mirovine i dalje je među najnižima u Europskoj uniji: tek 11,1 posto umirovljenika u Hrvatskoj radi, u usporedbi s prosjekom EU od 21,4 posto. Ipak, broj zaposlenih umirovljenika u posljednje je tri godine u Hrvatskoj s oko 29.000 skočio na gotovo 34.000. Ovakav trend rezultat je kombinacije niskih mirovina, nepovoljnog omjera radnika i umirovljenika te rastućeg pritiska na održivost mirovinskog sustava. 

"Ljudi u mirovini u Hrvatskoj rade prvenstveno iz puke potrebe," kaže za Bloomberg Adria TV Alen Mrvac s platforme MojPosao. "Jedno istraživanje Eurostata iz 2023. godine upravo je to i potvrdilo. Naime, hrvatski umirovljenici koji nastavljaju provoditi vrijeme na tržištu rada to čine jer im naprosto mirovine nisu dovoljne kako bi osigurale ne dostojanstven život, već za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba." 

Slična situacija je i u nekim drugim europskim državama, dodaje, poput Rumunjske, Bugarske i Latvije. Na drugoj strani spektra su zemlje Skandinavije u kojima umirovljenici nastavljaju raditi nakon odlaska u mirovinu, i to u velikom broju, jer žele biti uključeni u društvo.

Interes umirovljenika za rad će rasti

Država uvodi mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, a Mrvac vjeruje kako će dodavanje novih opcija i fleksibilnijih modela doprinijeti rastu interesa umirovljenika. 

"Sigurno se u Vladi nadaju da će to izazvati jedan snažniji interes, međutim teško je vjerovati da će to polučiti ne znam kakav val oduševljenja među našim umirovljenicima. Neke prve reakcije predstavnika umirovljeničkih stranaka upravo upućuju na takav zaključak - da će do određenog rasta interesa zasigurno doći, međutim o kakvim će se brojkama tu raditi, teško je u ovom trenutku pretpostaviti," objašnjava. 

Što se tiče djelatnosti u kojima bi takav oblik rada mogao biti primamljiv, Mrvac ističe kako će se raditi o stručnim, znanstvenim djelatnostima i zanimanjima, "dakle onima koji ne zaključuju fizički zahtjevan posao (...) Za pretpostaviti je da će to biti neke visokoobrazovane osobe koje će se odlučiti za takav oblik rada, možda u zdravstvu, obrazovanju, u određenim tehnološkim djelatnostima."

"Za očekivati je da ćemo s produljenjem životnog vijeka dulje ostajati na tržištu rada", poručuje Mrvac | Depositphotos

Tržište rada već se krenulo prilagođavati snažnijoj aktivaciji starijeg stanovništva. "Otkako su na snagu stupile reforme mirovinskog sustava iz 2019. i 2023. godine, vidimo da je broj aktiviranih umirovljenika doživio značajne brojke. Dio rješenja za nedostatak radne snage u Hrvatskoj apsolutno predstavlja umirovljenička populacija," objašnjava Mrvac. "I dalje to nije u onoj mjeri koja bi zadovoljila same poslodavce, međutim vidimo da to je dio rješenja, posebice u određenim sektorima. Znamo da su umirovljenici najprisutniji u trgovini, prerađivačkoj industriji, zdravstvu i obrazovanju. Tamo brojke kontinuirano rastu." 

'Nužno je mijenjati mindset'

To rješenje poslodavci objeručke prihvaćaju, ističe, jer se najčešće radi o zaposlenicima s bogatim iskustvom i znanjima: "Kod zapošljavanja umirovljenika nemamo barijera koje su prisutne kod zapošljavanja stranih radnika, poput onih jezičnih i kulturoloških, dakle samo uključivanje u radne procese je puno jednostavnije, a oni donose čitav niz benefita koji mogu koristiti poslodavcima, poput liderskih i mentorskih vještina." 

Nužno je mijenjati mindset, naglašava Mrvac. "I dalje na rad u mirovini gledamo kao na svojevrsnu kaznu - odradili smo svoj radni vijek, jedva smo dočekali mirovinu i nekako nam je nelogično i nije zdravorazumski otići u mirovinu i nastaviti raditi. Međutim, tržište rada se mijenja, sve dulje živimo, sve zdravije i vitalnije živimo (...) za očekivati je da ćemo s produljenjem životnog vijeka dulje ostajati na tržištu rada." 

Svjetska banka Hrvatskoj je predložila postupno podizanje dobi za umirovljenje do 72 godine. Mrvac očekuje kako bi na eventualno uvođenje te dobne granice inicijalna reakcija javnosti bila negativna, no dodaje kako je takvo nešto neminovno. "Moramo to prigrliti, odraditi na racionalan pravedan način te prilagoditi naše radne okoline većem uplivu starijih dobnih skupina." Tu naglašava važnost prilagodbe radnih mjesta, fleksibilizacije radnog vremena, davanja jednostavnijih zadataka ili mentorskih uloga, te provođenje određenih antidiskriminacijskih politika na radnom mjestu. 

"Iako trenutno iz vlade nema najava da će se u skorije doba podizati dobna granica, to će zasigurno uslijediti, teško je pretpostaviti u kojem trenutku, na temelju preporuka Svjetske banke i Europske komisije," zaključuje Mrvac. "To je ono što nas čeka. Vidimo da umirovljenje žena ide prema višoj dobnoj granici, to će uslijediti i za muškarce. Sve dulje živimo, sve kvalitetnije i zdravije živimo, sve smo vitalniji, a rad u mirovini ima čitav niz benefita, ne samo za poslodavaca koji imaju koristi od takvih radnika, već i za same radnike."

Cijeli razgovor pogledajte u videu. 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar