Koliko se ulaže u OIE-ove u Adria regiji?

Udio obnovljivih izvora energije u potrošnji u Adria regiji bilježi rast, pa je tako Hrvatska prošle godine povećala solarne kapacitete na 757 megavata, a do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora na 42,5 posto. I Srbija do 2030. planira povećati udio obnovljivih izvora energije, i to na 45 posto, dok je Bosna i Hercegovina nedavno otvorila svoju prvu vjetroelektranu u kantonu Sarajevo. Prirodni potencijal Adria regije velik je, a kakvi su trendovi u pojedinim državama regije?

U Hrvatskoj raste trend solarnih elektrana i vjetroparkova

Udio obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj još uvijek zaostaje za prosjekom Europske unije i iznosi oko 28 posto. U posljednjih deset godina interes za ulaganja u takve projekte velik je.

"Prije desetak godina, svi su projekti bili na inicijalnom sustavu poticanja obnovljivih izvora energije. Bilo je mnogo više projekata na biomasu, na bioplin, koji su se sada malo, uvjetno rečeno, povukli na margine, barem što se tiče bankovnog financiranja. Ranije su solarni projekti bili mali, 200 do 500 kilovata, a danas se radi o značajno većim kapacitetima solarnih elektrana, po 10, čak i 100 megavata", kaže za Bloomberg Adria TV Olja Orešković Sulje, direktorica proizvoda korporativnog bankarstva u Privrednoj banci Zagreb. "Još jedna novost koju vidimo u zadnjih nekoliko godina je povećan interes za ugradnjom baterijskih postrojenja, bilo samostalnih, bilo u sklopu solarnih elektrana."

Prije deset godina, praktički se nije mogao pronaći projekt koji nije imao poticaje države, dok danas investitori ulaze u projekte čak i sa takozvanim merchants' riskom, odnosno isključivo prodajom električne energije na slobodnom tržištu, dodaje.

 

"Mi unutar banke imamo tim koji je specijaliziran za ocjenu ESG komponente samog projekta. Naravno, to nije jedino što se gleda prilikom analize projekta. Gledaju se karakteristike projekta, karakteristike investitora, imaju li prethodno iskustvo, kakva im je investicijska snaga, sam projekt, ima li potpisan ugovor o otkupu električne energije", kaže Orešković Sulje.

Što se obnovljivih izvora energije tiče, trendovi su vjetar i sunce, pri čemu solarnim elektranama značajno rastu kapaciteti u odnosu na prije nekoliko godina.

U Sloveniji potrebe za energijom rastu zbog podatkovnih centara

"Potrošnja električne energije u Sloveniji će se zbog podatkovnih centara povećati za otprilike deset puta", izjavio je za Bloomberg Adria TV Andrej Filipčič iz Instituta Jošef Štefan, govoreći o energetskim potrebama projekta Vega 2. Superračunalo će se napajati iz hidroelektrane Mariborski otok, a njegova predviđena potrošnja bit će šest megavata godišnje, što predstavlja četvrtinu proizvodnje te hidroelektrane.

Unatoč većim potrebama za električnom energijom, energetski zahtjevi tog projekta za Sloveniju neće predstavljati izazov, pojasnio je Filipčič. "Ipak, ovo je tek početak u Sloveniji i Europskoj uniji, koja planira izgradnju giga podatkovnih centara koji će trošiti više od 200 megavata, a to je gotovo polovica proizvodnje električne energije nuklearne elektrane Krško. Ovim projektom ćemo ispitati to područje i, sukladno potrebama industrije, rast će i potrošnja energije."

Iako već sada traju istraživanja i razvoj u području što učinkovitije upotrebe energije procesora, to će područje doći do izražaja u budućnosti.

 

Podatkovni centri zahtijevaju stabilne izvore energije koje nude nuklearne elektrane, budući da obnovljivi izvori i dalje ostaju nestabilni i ovise o vremenskim uvjetima i dobu dana. "Možda će se podatkovni centri u budućnosti prilagoditi tako da će složenije izračune obavljati tijekom dana, kada je i veća proizvodnja energije. Nuklearna energija stoga je pravo rješenje, što vidimo i u prognozama iz SAD-a", kaže Filipčič.

Istovremeno, Međunarodna agencija za energiju jasno poručuje kako će biti potrebni miješani izvori energije ako želimo osigurati dovoljne količine električne energije. "Potreban je sveobuhvatan pristup i bilo bi besmisleno usredotočiti se na samo jedan izvor energije", zaključuje.

U Srbiji se svake godine grade novi vjetroparkovi i solarne elektrane

Najviše zelene energije u Srbiji proizvede se iz hidropotencijala, a svake godine niču novi vjetroparkovi i solarne elektrane. "Prema podacima Agencije za energetiku, Srbija je 2023. čak 38,1 posto energije dobila iz obnovljivih izvora", kaže Danijela Isailović, menadžerica udruge Obnovljivi izvori energije Srbija. Kako dodaje, otad je na mrežu priključeno još nekoliko postrojenja, a još nekoliko projekata je u planu. "Cilj od dostizanja 45 posto proizvodnje energije iz OIE-ova", kako navodi, dostižan je ako se "realiziraju projekti koji su u razvoju, a za koje postoje građevinske dozvole".

Isailović ističe da je Srbija zemlja hidropotencijala: "Oko trećine električne energije dobiva se iz hidroelektrana, među kojima su neke stare više od pola stoljeća."

Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije je 2023. pokrenulo natječaje za tržišne premije za proizvodnju električne energije, s ciljem poticanja izgradnje vjetroelektrana i solarnih elektrana. Dosad su održana dva kruga natječaja: prvi se odnosio na vjetroelektrane do 400 megavata i solarne elektrane do 50 megavata. Drugi, koji je završen ovog proljeća, odnosio se vjetroelektrane do 300 megavata i solare do 100 megavata. Pojedini investitori, kaže Isailović, čekali su i po "deset godina na građevinske dozvole, koje su preduvjet za sudjelovanje na natječajima".

Investitori nisu obvezni prodavati električnu energiju Elektroprivredi Srbije, već samo na tržištu. Ipak, od ukupno 18 elektrana koje su stekle pravo na tržišnu premiju na dosadašnjim natječajima, 16 elektrana potpisalo je ugovore o otkupu s Elektroprivredom Srbije. Zasad su u pogonu elektrane s prvog natječaja – jedna vjetroelektrana i pet solarnih, navode iz Elektroprivrede Srbije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar