Analiza BBA: Adria regija nastavlja snažno rasti, unatoč vanjskim rizicima

Gospodarski rast zemalja Adria regije nastavit će se u 2025. i 2026. godini nošen prvenstveno domaćom potražnjom, ističe se u najnovijoj analizi istraživačkog tima Bloomberg Adrije, dok će najveći rizici za regionalne ekonomije dolaziti izvana.

"Spor rast u Njemačkoj i općenito u EU-u, uz rastući protekcionizam koji dolazi s druge strane Atlantika, poremetit će trgovinske tijekove, ali i dinamiku cijena. Središnje banke nastavit će s rezanjem kamatnih stopa u ovoj godini, unatoč nestabilnom globalnom okruženju", ističe se u analizi.

Regiju će i dalje mučiti tvrdokorna inflacija koja tjera cijene hrane i usluga prema gore, no naš analitički tim očekuje njeno smirivanje.

"Čimbenici koji stoje iza povećane volatilnosti višedimenzionalni su - vremenske nestabilnosti utjecat će na cijene hrane, dok će carine i promjene u globalnim trgovinskim tijekovima nametnuti inflatorne pritiske i preliti se na krajnjeg potrošača", objašnjavaju.

Nastavak rasta u Hrvatskoj

Hrvatskoj prognoziraju rast BDP-a od 3,2 posto u ovoj godini. Ističu kako smo dobro iskoristili zamah u postpandemijskom razdoblju i približili se standardu Europske unije (EU), iako nam je realni BDP po stanovniku i dalje ispod prosjeka EU-a.

"Domaća potrošnja nastavit će uzlazni trend, iako će tempo nešto usporiti, zbog visoke baze iz prethodne godine (rast od 5,8 posto godišnje u 2024., finalna potrošnja kućanstava). Građevinarstvo ima snažan zamah jer su nove narudžbe u posljednjem kvartalu 2024. porasle za 8,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a raspoloženje u sektoru u vezi s procjenom knjiga narudžbi poraslo je 25. veljače, što također potvrđuje solidan potencijal građevinskog sektora", stoji u analizi.

Smatraju kako će se vanjska ravnoteža poboljšati, posebno s obzirom na nedavni oporavak industrijske proizvodnje, ali i upozoravaju na rizike koje donosi globalna segmentacija. Detaljnu analizu možete pročitati OVDJE.

Farmaceutika gura slovenski izvoz

Što se slovenske ekonomije tiče, naš analitički tim predviđa joj rast od 2,3 posto, i to na temelju poboljšanja trgovinske bilance te stabilnog rasta potrošnje.

"Fokus izvoznih trendova bit će farmaceutska industrija, zbog snažnih ulaganja iz Švicarske. Tijekom četvrtog tromjesečja 2024. ta branša izvezla je 45 posto više u Švicarsku u usporedbi s godinom prije. Ta izvozna linija prilično je značajna, jer je njen doprinos međugodišnjem rastu izvoza od 14 posto u posljednjem kvartalu 2024. iznosio dominantnih 13 postotnih bodova. Očekujemo da će se trend nastaviti kretati prema gore u 2025. i 2026. s obzirom na povećanje izravnih inozemnih ulaganja iz Švicarske za 50 posto u 2024. godini", naglašava se u analizi.

Fokus slovenskog gospodarska treba ostati na poboljšanju produktivnosti i jačanju zelenog segmenta, poručuju naši analitičari.

Srbija bi trebala rasti najbrže u regiji

Stopa gospodarskog rasta koju naši analitičari prognoziraju za Srbiju doseže četiri posto.

"Domaća potražnja nastavit će snažan ritam, zbog rasta plaća i mirovina, kao i rasta gotovinskih kredita (samo u siječnju 2025. izdano je 54 posto više novih kredita, na međugodišnjoj razini). Ciklus ulaganja u privatnom sektoru ima zamah, s porastom uvoza kapitalnih dobara za oko 11 posto u 2024., dok su investicijski zajmovi (nove tvrtke) porasli za 63 posto u siječnju 2025., nakon rekordnog iznosa izdanog 2024. godine. Javna ulaganja nastavit će pridonositi rastu, jer se ulaganja koja zahtijeva održavanje Expoa 2027 sve više smanjuju", objašnjavaju u analizi.

Zbog rasta koji se temelji na izvozu, Srbiju bi mogao pogoditi rastući protekcionizam | Depositphotos

Napominju kako globalno rastući protekcionizam neće zaobići regiju, tako da postoji određeni rizik prelijevanja, posebice budući da je rast Srbije izvozno orijentiran. Dodatne izazove vide i u dugotrajnoj sociopolitičkoj nestabilnosti.

Optimistične prognoze i za ekonomiju BiH

Naša analitika gospodarstvu Bosne i Hercegovini predviđa rast BDP-a od 2,7 posto u ovoj godini.

"Vidimo pozitivne efekte oporavka od poplava, ali i drugih investicija koje su u tijeku. Očekujemo bolju inozemnu potražnju zbog izravnih stranih ulaganja u tijeku, procjenjujemo oko 3,5 posto BDP-a u 2024. Podaci za treće tromjesečje 2024. pokazuju oporavak izvoza nakon pada u pet uzastopnih kvartala, a niska baza doprinijet će stopama rasta izvoza u ovoj godini. Potrošnja će uspjeti zadržati solidan uzlet, jer su plaće porasle, posebno s povećanjem minimalne plaće, a doznake su također skočile (39 posto međugodišnjeg rasta od prvog do trećeg tromjesečja 2024., osobni transferi)", naglašavaju u analizi.

Prognoziraju i nastavak pozitivnih trendova u kreditnoj aktivnosti koja će podržati potrošnju kućanstava (rast od 9,4 posto godišnje u kreditima stanovništvu 25. siječnja), kao i korporativni sektor (rast godišnjih kredita javnim i privatnim poduzećima od 8,9 posto 25. siječnja).

Glavna prepreka snažnijem rastu Sjeverne Makedonije slabi su izgledi potražnje za Njemačku koja je ključno izvozno tržište za zemlju | Bloomberg

Rekordna inozemna ulaganja u Sjevernoj Makedoniji

U Sjevernoj Makedoniji će BDP porasti za tri posto u 2025. godini, smatraju naši analitičari, prvenstveno jer domaća potražnja i dalje ima podršku u povećanju plaća i stabilnom priljevu doznaka (na oko 2,1 posto BDP-a), ali i zbog niske baze, budući da je razina potrošnje relativno niska.

"Glavna prepreka snažnijem rastu su slabi izgledi potražnje za Njemačku koja je ključno izvozno tržište za zemlju. Glavno poboljšanje tekućeg računa vidimo kao učinak rekordnih priljeva FDI-jeva od 1,3 milijarde eura (oko osam posto BDP-a). Vlada ulaže napore u poticanje privatnih ulaganja u korporativni sektor nudeći zajmove s atraktivnim uvjetima financiranim iz mađarske kreditne linije", pojašnjavaju analitičari.

Dodaju kako očekuju i veći poticaj od investicija, budući da je dosad gradnja koridora 8 i 10 bila spora, pa ju je potrebno ubrzati. Napominju i kako EBRD doprinosi infrastrukturnim ulaganjima ugovorom o bespovratnim investicijskim sredstvima vrijednim 2,4 milijuna eura za izgradnju zajedničkog željezničkog graničnog prijelaza sa Srbijom.