Hrvatska spada među vrhunske destinacije za međunarodni kapital, no gdje je ostatak regije

Spajanja i akvizicije (M&A) prošle godine dobile su zamah na svjetskoj razini i mnogo se očekivalo od ove godine. Koliko su ta očekivanja ispunjena imajući u vidu neizvjesnosti koje donose potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa, sporo smanjenje inflacije i kamata te kakav je položaj Adria regije?

M&A aktivnosti su globalno prošle godine bile za 15 posto veće u odnosu na 2023. Usprkos tome što obujam velikih transakcija i dalje zaostaje za prosjekom iz prošlosti, broj transakcija vrijednih 10 milijardi dolara i više porastao je za 26 posto u odnosu na 2023. Očekuje se značajan porast na tom području u 2025. u svim sektorima, naročito kada je riječ o tehnologiji, zdravstvu i financijama. U Adria regiji broj transakcija u posljednje četiri godine stabilan je i 30-ak posto veći u odnosu na period prije pandemije koronavirusa, a bilježi se od 140 do 160 transakcija godišnje.

Atraktivnost hrvatskog tržišta za strane investitore

Hrvatsko tržište zadnjih nekoliko godina bilježi 50-ak do 60 transakcija godišnje, kaže za Bloomberg Adria TV Darijo Krešić, partner u tvrtki Grubišić Krešić Corporate Finance. "Tradicionalno vidimo (...) da otprilike polovica transakcija se odnosi na sektore tehnologije, industrijske proizvodnje i zdravstva."

U tim sektorima biznisi su u principu zdravi, dodaje, a s druge strane, neki sektori poput zdravstva su u dobroj fazi za konsolidaciju: "U zdravstvu vidite lokalne transakcije gdje se događa konsolidacija lokalnih igrača. S druge strane, u sektoru industrijske proizvodnje u pravilu vidimo međunarodne transakcije. (...) Tehnologija je tradicionalno jedan od najaktivnijih globalnih sektora, a Hrvatska ima svoje vrhunske tehnološke kompanije koje su, ovisno o mikrotrendovima u pojedinoj niši uvijek vrlo atraktivne stranim investitorima."

Osamdesetak posto transakcija i dalje su međunarodne, no s druge strane vide i buđenje lokalnih, odnosno regionalnih investitora koji imaju sve veći apetit za transakcije, objašnjava Krešić te dodaje kako se očekuje rast udjela domaćih preuzimatelja u ukupnom broju.

"U principu postoje tri tipa vlasnika, ponajviše ovisi iz koje perspektive ste vlasnik svojeg biznisa. Imate jednu grupu transakcija koje su pokrenute problemom nasljeđivanja, odnosno prijenosa na drugu generaciju. Drugi dio transakcija su jednostavno atraktivni biznisi koji su, ja bih rekao, pod pritiskom svojih konkurenata na drugim tržištima tako da vlasnici tih biznisa vide priliku za kvalitetan izlazak. Treća kategorija investitora su profesionalni investitori, odnosno private equity fondovi koji prirodno imaju svoj vijek trajanja investicija i zapravo je prodaja ultimativni cilj", kaže Krešić.

Hrvatska je prvoklasno M&A tržište, vrlo atraktivno za strane investitore, govori. "Ulaskom u Europsku uniju, eurozonu, Schengen, s najavom ulaska u OECD Hrvatska zapravo spada među vrhunske destinacije za međunarodni kapital. (...) Vidimo u našoj dnevnoj operativi (...) da i dalje dominiraju strateški investitori. Većina transakcija i dalje je sa strateškim investitorima, no raste i interes private equity fondova koji imaju interes za našu regiju. Dijelom su to paneuropski fondovi, dok s druge strane u zadnjih nekoliko godina smo vidjeli i značajan rast private equity scene u Hrvatskoj i regiji i oni su također jedan pokretač prijašnjih godina, pogotovo u segmentu malih i srednje velikih transakcija."

Najaktivniji po pitanju transakcija je lower i mid-cap segment tržišta. "Tih transakcija je najviše. O njima se najmanje govori, ali su zapravo najzanimljivije" iz perspektive aktera na tržištu, objašnjava Krešić.

U Sloveniji trend izdvajanja sporednih djelatnosti u tvrtke

Stanje transakcija u području spajanja i preuzimanja koje se prijavljuju Agenciji za zaštitu konkurencije (AVK) danas je na sličnoj razini kao i u ovo vrijeme prošle godine.

"Iz našeg iskustva također mogu potvrditi da je tržište spajanja i preuzimanja aktivno. Iako još od pandemije očekujemo krizu, do nje ne dolazi. Primjećujemo da su transakcije visoke vrijednosti zamijenjene transakcijama manje i srednje vrijednosti", pojasnila je Nastja Merlak, partnerica u odvjetničkom uredu Jadek & Pensa.

Slično kao i u Hrvatskoj, spajanja i preuzimanja služe kao rješenje za probleme nasljeđivanja u obiteljskim poduzećima koja su osnovana nakon osamostaljenja i koja su u međuvremenu sazrela, a nemaju planova za prijenos poslovanja na drugu generaciju unutar obitelji.

Još jedan trend koji primjećuju u odvjetničkom uredu izdvajanja su sporednih djelatnosti u nova poduzeća i prodaja tih djelatnosti.

 

"Poduzeća se pitaju što je njihova osnovna djelatnost, a sporedne djelatnosti koje su razvila prodaju. Na to se pripreme tako da taj dio imovine, zajedno sa svim ugovorima i zaposlenicima, izdvoje u novo društvo te se odluče za postupak prodaje", pojašnjava Merlak.

Financijski i bankarski sektor ostaju zanimljivi na globalnoj razini i privlače najveće transakcije.

Prema podacima S&P-a, najveća sklopljena transakcija u prvom kvartalu ove godine dogodila se u Italiji. Spajanje banaka Banca Monte dei Paschi i Mediobanca Banca di Credito Finanziario bilo je vrijedno više od 12 milijardi eura. U Sloveniji je, prema mišljenju Merlak, konsolidacija bankarskog sektora završena.

"Može doći do manjih preuzimanja banaka, ali većih aktivnosti na tom području više ne očekujemo", pojasnila je.

Najveći interes za slovenska poduzeća dosad je zabilježen iz, između ostalog, Hrvatske, SAD-a te Izraela.

Srbija na stabilnom drugom mjestu u regiji

U Srbiji su spajanja i akvizicije aktualniji iz godine u godinu. U usporedbi sa zemljama regije, Srbija je na stabilnom drugom mjestu po pitanju M&A transakcija: prošle godine bilo je ukupno 38 transakcija, a od početka ove godine 12.
Što izaziva najveći interes kod investitora i što nam pokazuje prva polovica ove godine, Vesna Damjanić upitala je osnivača i vlasnika konzultantske tvrtke East Side Financial Advisory Dragana Bosiljkića.

Zajednički nazivnik svim zemljama negdašnje Jugoslavije je da je ova regija posljednja koja je ušla u taj vlak s transakcijama i M&A-om, ističe Bosiljkić.

"Sve ovo je počelo u drugim zemljama središnje Europe još 1990-ih godina. Početkom 2000-tih je već uzelo maha, ali je to dovelo do toga da u zemljama središnje Europe imate veoma saturirana tržišta investitora. Vidimo da je u Poljskoj ili Češkoj gotovo nemoguće naći razumno dobar deal za profesionalne investitore i investicijske fondove, dok strateški investitori koji gledaju i druge kriterije mogu ponešto i pronaći, ali opet po cijenama koje su mnogo više nego u našem dijelu", kaže Bosiljkić.

Slovenija je izuzetak u Adria regiji kao dio tzv. DACH regije, odnosno ona više pripada regiji s Njemačkom, Švicarskom i Austrijom, dodaje.

"Slovenija ima određene prednosti, ali sada kada je Njemačka pogođena financijskom krizom, vidimo da u Sloveniji postoji konsolidacija, ali postoje i određene tenzije u sektoru M&A. Ostatak Adria regije: Hrvatska se snažno odlijepila ulaskom u Schengen i prihvaćanjem eura, dok Srbija drži korak. Po našem mišljenju taj bi korak mogao biti mnogo brži s obzirom na veličinu naše ekonomije i sve potencijale koje imamo. Približavanje EU-u i neki jasni signali bi sigurno mnogo doprinijeli da se krećemo brže", govori Bosiljkić. "Što se tiče ostatka država Adria regije, u Bosni i Hercegovini vidimo transakcije koje su nešto sporije, mnogo investitora ima određene limite na ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Do saturiranja tržišta postepeno dolazi i vidimo situacije u kojima se investitori već spuštaju k Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, tražeći prilike za investiranje, što djelomično drži njihova tržišta živima."

 

Bosiljkić tvrdi i da najveću pažnju u Srbiji privlači B2B segment vezan za industrijsku proizvodnju.

"U Srbiji nudimo kompetitivnu prednost u odnosu na ostatak središnje Europe. Troškovi su kod nas niži nego u drugim regijama i mnoge industrije su pod pritiskom inflacije, krize i geopolitičke nestabilnosti. Postoji dosta pokušaja investitora da se kroz vertikalnu i horizontalnu konsolidaciju troškovi postave tako da budu efikasniji i u tom je smislu Srbija svakako jedan od izbora. Pored toga izbor postoji u potrošačkom sektoru i u IT sektoru gdje smo poznati po broju kompanija i gdje je tržište investitora vrlo živo i globalnije nego u drugim industrijama", ističe.

Bosiljkić predviđa i da bi na temelju dosadašnjih pokazatelja stanje u Srbiji trebalo biti na razini prethodne godine, ako ne i bolje.

"Ne toliko dobra godina koliko su možda svi očekivali, ali zasigurno ne slabija, jer postoji solidan interes investitora i znamo za dosta dealova koji se događaju. Na nekima od njih radimo i mi direktno, a za neke transakcije znamo da se odvijaju. Mislimo da će biti na toj razini, 40-ak transakcija", objašnjava Bosiljkić i zaključuje kako je potencijal Srbije ipak mnogo veći od toga.

Sjeverna Makedonija: hoće li se pojaviti novi igrač u bankarskom sektoru?

Energetske kompanije i projekti obnovljivih izvora energije su među najatraktivnijim poduzećima u Sjevernoj Makedoniji za spajanja i akvizicije, kaže Miroslav Marčev, managing partner u PwC-u Sjeverna Makedonija, u intervjuu za Bloomberg Adria TV.

Pored toga, kaže da postoji veliki interes za ulazak novog igrača u bankarski sektor, ističući da će biti zanimljivo vidjeti kakav će biti epilog drugog pokušaja preuzimanja Stopanske banke Bitolj, ovog puta od srpske grupe Alta.

"Činjenica je da je ponuda srpskog investitora veća od prethodnog pokušaja preuzimanja, ali s druge strane, knjigovodstvena vrijednost dionica banke je također porasla. Ako se pogleda odnos ponuđene i knjigovodstvene vrijednosti dionice, ima sličnu cijenu od oko 75 posto. Tako da će biti zanimljivo vidjeti što će dioničari odlučiti. Ta je banka ulagačima zanimljiva zbog svoje povijesti i činjenice da je 2023. godine zabilježila gubitak u poslovanju, pa potencijalni kupci vjerojatno misle da će je moći kupiti jeftinije nego neke druge banke", kaže Marčev.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar