Ono što je zajedničko svim zemljama regije jest da im inflacija postojano nagriza rast plaća. No nije inflacija u svim zemljama ista, a prosječne mjesečne plaće od kojih inflacija uzima danak veoma se razlikuju po zemljama u regiji.
Prema podacima za travanj, u najboljoj je poziciji Slovenija kojoj je prosječna neto plaća iznosila 1.304,32 eura, a stopa inflacije kretala se na 7,4 posto. Slijedi Hrvatska s prosječnom neto plaćom od 999,07 eura i inflacijom od 9,6 posto.
U Srbiji je situacija znatno nepovoljnija, prosječna mjesečna plaća je oko 620,18 eura, a inflacija visokih 9,5 posto. Bosna i Hercegovina tek je u malo boljem položaju od Sjeverne Makedonije. U BiH je prosječna neto plaća 553,73 eura, dok je u Sjevernoj Makedoniji 511,56 eura. Međutim, i stope inflacije su u BiH više (13,2 posto) nego u Sjevernoj Makedoniji (10,6 posto).
Čitaj više
Srpska središnja banka povećala ključnu stopu na 2,75 posto
Dodatno zaoštravanje politike NBS-a ovisit će o budućim inflatornim pritiscima.
07.07.2022
Inflacija u regiji najniža u Sloveniji, najviša u BiH
Inflacija je počela jačati 2021. godine, a vrhunac se očekuje u trećem kvartalu.
02.07.2022
Kupovna moć u regiji: Hrvati između Slovenaca i Srba
Analiza kupovne moći gospodarstava pokazuje kako će Slovenija u idućem desetljeću dostići EU, slijede je Hrvatska pa Srbija.
07.07.2022
Sve prazniji novčanici
Prema najnovijim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), od travnja 2021. godine do istog mjeseca 2022. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj nominalno je porasla za 6,6 posto, sa 7.082 na 7.547 kuna.
Prosječna bruto mjesečna plaća u travnju ove godine iznosila je 10.245 kuna, nominalno 7,5 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je visina minimalne plaće u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine propisana u iznosu od 4.687,50 kuna bruto, odnosno 3.750 kuna neto.
Na prvu, ove brojke i primanja od praktički tisuću eura mjesečno izgledaju sasvim pristojno za prosječnog građanina Hrvatske. Međutim, DZS-ovi podaci pokazuju kako više od 60 posto od ukupno 1,5 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj ima osjetno manja primanja od statističkog prosjeka, a inflacija se pobrinula za to da i većini ostalih radnika nominalni rast u novčaniku zapravo bude realni pad.
Tako je prosječna neto plaća u travnju realno za 2,6 posto niža u odnosu na isto razdoblje lani, a situacija je još gora ako gledamo medijalnu plaću koja je u travnju 2021. iznosila 5.956 kuna, dok je u travnju ove godine dosegla 6.290. To je još mršaviji rast od 5,6 posto koji je inflacija nadmašila za 3,8 posto.
Gledano po djelatnostima, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome za travanj 2022. isplaćena je u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 24.082 kune, a najniža je isplaćena u Zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 4.862 kune.
Povišicama zadržavaju radnike
U travnju je prosječna bruto plaća u Sloveniji iznosila 2.001 euro, a neto plaća 1.304 eura. U usporedbi s prosječnom bruto plaćom u ožujku, prema podacima slovenskog statističkog ureda, nominalno je niža za 0,3 posto, a realno za 2,8 posto.
Međutim, i Slovenci se s ostatkom svijeta bore s povišenom inflacijom. U travnju su cijene životnih potrepština na godišnjoj razini bile 6,9 posto, a u odnosu na ožujak 2,6 posto više. U svibnju je inflacija dosegla rekordnih 10,4 posto. Mjesečna promjena u plaćama tako nije slijedila trend poskupljenja, već je išla u suprotnom smjeru, tako da Slovenci u biti imaju na raspolaganju manje novca i kupuju sve skuplje osnovne životne potrepštine.
Bruto plaća je u travnju u javnom sektoru bila prosječno 2.282 eura, odnosno 1.480 eura neto, što je za 1,2 posto više nego mjesec prije, a u privatnom je sektoru prosječna bruto plaća bila 1.877 eura, odnosno 1.226 eura neto, što je 1,1 posto manje nego mjesec prije. Najviši je porast ostvaren u sektoru obrazovanja: učiteljima su plaće porasle više od četiri posto. Najveći je pad plaća uočen u financijama i osiguranju, gdje su zaposlenici dobili 13 posto nižu bruto plaću u odnosu na mjesec prije. Unatoč tome, taj je sektor i dalje visinom plaće najprivlačniji – bruto plaća iznosi 3.097 eura, što je preko 1.900 eura neto.
Najviše plaće u Sloveniji daju poduzeća u sektorima informacijske tehnologije, farmacije i energetike. Najdarežljiviji je poslodavac IT poduzeće SAP koji je lani radnicima osigurao 11.579 eura bruto mjesečne plaće. Slijede slovenske podružnice Microsofta, s više od 10.000 eura bruto plaće, te Pfizera, s gotovo 8.000 eura bruto plaće, prema podacima Dun & Bradstreeta.
Dvije trećine slovenskih poslodavaca u drugoj polovici ove godine namjerava povisiti plaće, pokazuju podaci istraživanja "Trendovi gibanja plaća i pogodnosti za zaposlene", koju je provelo poduzeće ManPowerGroup. Primarni razlog za predviđene povišice bit će zadržavanje zaposlenih, u manjoj mjeri i pribavljanje novog kadra. Neki od najvećih poslodavaca u Sloveniji su nam kazali kako plaće uredno usklađuju s inflacijom, sukladno kolektivnim ugovorima. Plaće su s inflacijom uskladili u farmaceutu Krki, elektrodistributeru Gen-I i Luki Koper.
Rast inflacije i plaće 1:1
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom je u travnju ove godine u Sjevernoj Makedoniji iznosila 31.525 denara (512 eura), što je povećanje od 10,9 posto u odnosu na travanj 2021. godine. Međutim, rast inflacije i prosječne plaće u zemlji u tom je mjesecu skoro izjednačen. U travnju su životni troškovi porasli za 10,5 posto, a u svibnju je inflacija dosegla novi rekord od 11,9 posto.
Najviše su plaće u zemlji u sektoru informacija i komunikacija, gdje u prosjeku za travanj iznose više od 60.000 denara, odnosno oko 1.000 eura. S druge su strane najniže plaće radnika u poljoprivrednom sektoru.
I to nije jedina razlika. Najznačajnije je što većina radnika u Sjevernoj Makedoniji prima plaću znatno nižu od državnog prosjeka. U prvom je tromjesečju 2022. godine u zemlji bilo 691.498 zaposlenih, a od njih je preko 450 tisuća primalo plaću nižu od državnog prosjeka. Stoga, bez obzira na to hoće li u svibnju biti ostvaren dvoznamenkast rast prosječne plaće, postaje jasno kako rast cijena osnovnih životnih potrepština i energenata za velik dio stanovništva postaje nepodnošljiv. Kako bi ublažila taj udarac, sjevernomakedonska vlada je već u dva navrata zamrznula cijene osnovnih prehrambenih proizvoda i trgovcima ograničila marže, no pitanje je koliko će te mjere ostati dugoročne.
Analiza prosječne isplaćene plaće u Sjevernoj Makedoniji od 2014. godine naovamo, otkad je počelo i povećanje minimalne plaće u zemlji, pokazuje rastući trend ovog pokazatelja. Od ožujka 2014. godine, kada je minimalna plaća iznosila 8.800 denara, do sada, minimalna je plaća povećana za 9.200 denara, dok je ukupna prosječna isplaćena neto plaća u tih osam godina porasla za 10.073 denara, što znači da je porast uglavnom posljedica povećanja zakonski utvrđene minimalne plaće.
Plaće se u 10 godina udvostručile
Službena statistika pokazuje da, uz manja odstupanja, plaće u Srbiji rastu, ali uz velika odstupanja. U središnjim beogradskim općinama zarađuje se dva i pol puta više u odnosu na neka mjesta na jugu zemlje, a programeri imaju gotovo šest puta veću prosječnu plaću od nekih zaposlenih u uslužnim djelatnostima.
Prema najnovijim podacima srpskog Republičkog zavoda za statistiku (RZS), prosječna plaća u travnju ove godine iznosila je 73.012 dinara (622,1 euro) neto, to jest 100.727 dinara (858,25 eura) u bruto vrijednosti. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, to je rast od 12,4 posto.
Stvari se kompliciraju ako uspoređujemo razdoblje od prije 10 godina, budući da se u Srbiji od siječnja 2018. godine koristi nova metodologija za izračunavanje prosječnih plaća. Za potrebe analize plaća izračunatih različitim metodologijama, mogu se koristiti indeksi plaća koji se nalaze u bazi podataka na internetskim stranicama Republičkog zavoda za statistiku. Koristeći se tim indeksima, može se reći da je travanj 2022. bio gotovo dvostruko bolji u odnosu na travanj 2012., kada je prosječna neto plaća iznosila 37.823, a bruto 52.692 dinara.
Kada se zarade promatraju kroz prizmu zanimanja i djelatnosti, predvode programeri, konzultanti i srodni djelatnici, s prosječnom neto plaćom od oko 234.600 dinara (oko 2.000 eura). Najslabije su plaćeni radnici u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, čija prosječna plaća iznosi nešto više, 40.600 dinara (346 eura).
Tik iznad granice siromaštva
Kao i sve drugo u Bosni i Hercegovini, plaće su složenija i drugačija priča od onih u regiji. Razlike su u isplaćenim bruto i neto plaćama po entitetima, odnosno primijenjenoj zakonskoj regulativi.
Velik dio stanovništva u BiH je prema ostvarenom dohotku tik iznad granice siromaštva. U praksi to znači da velik dio dohotka troše na prehrambene proizvode. U Federaciji BiH minimalna plaća iznosi 543 konvertibilnih maraka (279,23 eura) dok je u Republici Srpskoj od lipnja 2022. godine 650 konvertibilnih maraka (324,28 eura).
Prosječne bruto i neto plaće u BiH, koje su za travanj ove godine iznosile 1.658 i 1.083 KM (851,56 i 556,23 eura), postupno rastu od početka 2014. godine, a pad je zabilježen samo u travnju. Prosječni bruto iznos niži je za 16 KM (8,22 eura) dok je neto iznos niži za 9 KM (4,62 eura) u odnosu na ožujak 2022. godine.
Prosječna neto plaća porasla je u posljednjih sedam godina za 245 KM (125,83 eura), što je rast od 29,2 posto. Isti trend prati i prosječna bruto plaća te je u istom razdoblju porasla za 350 KM (179,76 eura) odnosno 26,8 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna je plaća u BiH 2021. godine iznosila 998 KM.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...