Čelnici NATO-a dogovorili su povećanje obrambene potrošnje na pet posto BDP-a te su obnovili svoju "nepokolebljivu predanost" međusobnoj sigurnosti, u povijesnom potezu kojim žele odgovoriti na sve agresivnije poteze Rusije.
Odluka 32 članice Sjevernoatlantskog saveza, donesena na samitu u Haagu, velika je pobjeda za Donalda Trumpa, koji je više puta kritizirao europske saveznike zbog premale potrošnje na sigurnost. No to je istovremeno i uspjeh njegovih europskih saveznika te glavnog tajnika Marka Ruttea, koji je mjesecima radio na tome da SAD obnovi svoju predanost članku 5. o kolektivnoj obrani.
Trump, koji već dugo skeptično gleda na američko financiranje europske sigurnosti, izrazio je sumnju u to koliko je spreman poštovati te obveze, čak i netom prije dolaska na samit. No kasnije je izjavio da su ga razgovori s drugim čelnicima naveli na promjenu stava.
Bloomberg
"Otišao sam odavde s drukčijim pogledom", rekao je na konferenciji za novinare nakon samita. "Ovo nije prijevara, ovdje smo da im pomognemo zaštititi njihove zemlje."
Povijesna odluka
Taj je dogovor prekretnica za Savez koji je doživio novu revitalizaciju nakon što je ruska invazija na Ukrajinu 2022. natjerala čelnike diljem Europe da procjene prijetnje koje predstavlja Moskva. Budući da su sve 32 članice ove godine prvi put na putu da ispune prethodni cilj od dva posto BDP-a, novi ciljevi obećavaju transformaciju europskih vojski i sigurnosne arhitekture kontinenta.
Njemačka, koja je povijesno bila suzdržana u pogledu obrambene potrošnje, sada prolazi kroz najdramatičniju promjenu, a kancelar Friedrich Merz obećao je izgraditi najjaču konvencionalnu vojsku u Europi. "Ovo je dan za pamćenje koji će zasigurno ući u povijest NATO-a", rekao je Merz. "Posebno kada gledamo prema Moskvi, postaje jasno što imamo u NATO-u – slobodu, mir i sigurnost ne smijemo uzimati zdravo za gotovo."
Ostaje otvoreno pitanje hoće li sve članice na kraju zaista dosegnuti ciljeve potrošnje dogovorene u srijedu. Španjolska i Slovačka već su izrazile sumnje u to da će izdvajati toliko novca za obranu, a sami ciljevi dopuštaju državama značajnu slobodu u načinu na koji izračunavaju svoju vojnu potrošnju.
Španjolska, najuočljiviji protivnik cilja od pet posto, naišla je na bijes Donalda Trumpa zbog svog stava. Američki predsjednik poručio je da će Španjolskoj uvesti strože trgovinske uvjete kao odgovor. "Oni žele besplatnu vožnju", rekao je. "Neka plate dvostruko više".
Deklaracija usvojena na dvodnevnom samitu u Nizozemskoj navodi da saveznici "ostaju ujedinjeni i nepokolebljivi u svojoj odlučnosti da zaštite milijardu svojih građana, obrane Savez i očuvaju svoju slobodu i demokraciju".
"Zajedno su saveznici postavili temelje za jači, pravedniji i razorniji NATO", rekao je Rutte na konferenciji za novinare nakon sastanka.
U deklaraciji se navodi kako novi cilj, koji predstavlja povećanje u odnosu na dosadašnjih dva posto, dolazi kao odgovor na "duboke sigurnosne prijetnje i izazove, posebno dugoročnu prijetnju koju Rusija predstavlja za euroatlantsku sigurnost te stalnu prijetnju terorizma". Rutte je sugerirao da bi Kremlj mogao biti u poziciji razmotriti napad na Savez u roku od pet godina.
Pitanje potpore Ukrajini
Deklaracija potvrđuje potporu NATO-a Ukrajini, ali izostavlja prošlogodišnju izjavu da je "budućnost Ukrajine u Savezu", što odražava sve veću suzdržanost Trumpove administracije u pružanju daljnje vojne pomoći Kijevu. Američki predsjednik se u srijedu, na marginama samita, sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dok Ukrajina pokušava nabaviti još američkog oružja.
Bloomberg
Britanski premijer Keir Starmer rekao je novinarima kako je raspoloženje "gotovo svih sudionika" na sastanku bilo da "moramo sada pojačati pritisak u vezi s Ukrajinom" te da je došlo vrijeme da ruski predsjednik Vladimir Putin "sjedne za stol".
Europski čelnici pokušavali su više puta uvjeriti Trumpa da poveća pritisak na Rusiju otkako je početkom godine preuzeo dužnost s obećanjem da će donijeti mir unutar prvih 100 dana mandata. No američki se predsjednik postupno distancirao nakon što je javno izrazio sumnju u to iskorištava li ga Putin.
Novi cilj obrambene potrošnje, koji se sastoji od 3,5 posto za osnovne obrambene troškove i dodatnih 1,5 posto za povezana ulaganja poput infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, rezultat je višemjesečnih napora i nagovaranja Ruttea te će otvoriti vrata za obrambene izdatke u vrijednosti od nekoliko bilijuna dolara do 2035. godine.
To ambiciozno obećanje dolazi u trenutku kada se mnoge europske zemlje već bore s visokim razinama javnog duga. Neke od njih, predvođene Španjolskom, dovele su u pitanje potrebu tolikih ulaganja kako bi ispunile novi zahtjevni popis oružja i vojnika koje svaka članica mora osigurati kao dio svoje obveze prema NATO-u.
Saveznici su se dogovorili da će se "putanja i struktura potrošnje" ponovno razmotriti 2029. godine. Također, izravni doprinosi obrani Ukrajine ubrajat će se u ukupnu vojnu potrošnju, stoji u deklaraciji.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...