Privatni starački domovi sve su unosniji biznis, a što radi država?

Hrvatska već neko vrijeme nije među državama mladih ljudi. Tim više, s prosječnom starosti stanovništva od 44,4 godine nalazimo se među najstarijim nacijama Europe. Vrijeme je da razmislite o prijavi za starački dom, pogotovo jer se na mjesto u gradskim domovima čeka od 10 do 15 godina, prema podacima s web stranice Doma Maksimir. No, za prijavu postoje posebni uvjeti - primaju se samo starije osobe, umirovljenici i oni radno nesposobni.

Pa dok su nekad starački domovi bili sinonim za umirovljeničko mirovanje uz televizor i tri obroka dnevno, danas su postali sinonim za duge liste čekanja, ali i visoke cijene. No, iako Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pokušava stati na kraj tim problemima i povećati kapacitete državnih domova, privatni domovi posluju kao ozbiljne ustanove. Svejedno ni njih nisu zaobišli tržišni problemi. Donosimo što se zbiva na tržištu staračkih domova u Hrvatskoj.

Nikad dosta domova

Prema informacijama Ministarstva u Hrvatskoj djeluje 674 pružatelja usluga smještaja starijim osobama, od toga tri državna doma, sedam pružatelja čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, 45 pružatelja čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave, 306 obiteljskih domova, te 313 ostalih pružatelja usluga smještaja za starije (drugi osnivači ) koji su upisani u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

 

 

Također, kazali su nam da je ukupan smještani kapacitet na razini države 31.020 mjesta. No treba imati na umu da je od toga tek 204 mjesta u domovima čiji je osnivač država, a nešto više od 11 tisuća u domovima čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave.

Istovremeno, mjesta u privatnim domovima je značajno više, čak i kada se zbroji broj mjesta u državnim domovima i domovima regionalne samouprave, s obzirom da u njima ima gotovo 19,7 tisuća mjesta. Uzmemo li u obzir da, prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u Hrvatskoj ima više od milijun i dvjesto tisuća umirovljenika, jasno je da kapaciteta nedostaje, čak i kada uzmemo u obzir da mnogi od njih ne trebaju dom samo zato što su umirovljeni. 

Poslovanje privatnih domova

Kada sve to uzmemo u obzir, jasno je da su ljudi često prisiljeni odabrati privatne staračke domove, pa onda ne čude ni njihovi dobri financijski rezultati.

Naime, prema podacima s Fine, privatni starački domovi su prošle godine bilježili rast. Prvi među njima po prihodima je dom Vitanova, koji se nalazi u okolici Rijeke. Vitanova posljednje tri godine bilježi rast prihoda, koji su u 2024. godini skočili na 4,87 milijuna eura, dok su godinu ranije iznosili 1,4 milijuna eura. To je povećanje od 272,51 posto u godini dana. 

Nakon njih se po prihodima nalaze dva doma kompanije SeneCura domovi Hrvatska. Oni se u Hrvatskoj nalaze se na četiri lokacije: Novaki Bistranski, Trešnjevka, Sesvete i Bjelovar. Kada je u pitanju kapacitet tih domova, za Bloomberg Adriju su kazali da dom u Novakima Bistranskim ima kapacitet od 134 korisnika, dom na Trešnjevci prima do 82 osobe, dom u Bjelovaru 184, dok su u Sesvetama smještena 56 korisnika.

Od spomenutih domova, Dom SeneCura Trešnjevka i Dom SeneCura Bjelovar nalaze se na drugom i trećem mjestu po prihodima. Prvi ostvaruje rast zadnjih pet godina, a prošle godine je uprihodio 2,3 milijuna eura, što je povećanje od 16,49 posto u odnosu na 1,9 milijuna eura iz 2023. godine. Slično je i s domom u Bjelovaru, koji rast nije bilježio samo 2022. godine. Prošle godine su im prihodi rasli 12,94 posto, odnosno s dva milijuna iz 2023. godine na 2,3 milijuna prošle godine. 

 

 

Na četvrtom mjestu se pak nalazi Dom za starije osobe Salvia iz Crikvenice koji je prošle godine zabilježio rast od 17,54 posto. Konkretno, dom je u 2024. godini zabilježio prihode od 2,2 milijuna eura, dok je godinu ranije prihodio 1,8 milijuna eura. 

Među onima sa značajnim prihodima nalazi se i Dom Medimar Prigorje iz Sesveta koji je prošle godine ostvario nešto manje od dva milijuna eura. 

Cijene određuje tržište

Koliko su za ove rezultate zaslužne cijene? Iz SeneCura domova za Bloomberg Adriju navode da je u njihovom slučaju cijena prilagođena tržišnim okolnostima i ekonomskoj situaciji. No dodaju i da jednom godišnje provode indeksaciju cijena, uzimajući u obzir promjene troškova rada, inflacije te cijene roba i energenata.

Istovremeno iz Ministarstva navode da se prosječna ugovorena cijena u decentraliziranim domovima kreće se od 315,91 eura do 443,49 eura, pri čemu napominju da se financiraju iz decentraliziranih sredstava dodatno. Takvi domovi imaju objavljene cjenike. Na njima, osim cijene smještaja možete pronaći i cjenik za dodatne usluge poput usluga pripreme tjedne terapije u dozatore od 2,65 eura po tjednu ili usluga kupanja od 9,29 eura.

"Cijene po privatnim ugovorima, sklopljenim s korisnicima izvan mreže domovi određuju samostalno temeljem članka 119. Zakona o socijalnoj skrbi", dodaju.

Depositphotos

Privatni starački domovi većinom nemaju objavljen cjenik, već je ta informacija dostupna na upit. SeneCura na svojoj stranici nudi upitnik pa se povratno javljaju s raspoloživošću i cijenama.

Ipak, dobri poslovni rezultati ne znače nužno i da sektor nema niz problema. Kako nam objasnili iz SeneCure, kao i većina drugih sektora, ni njih nije zaobišao problem kadrovskih pitanja. To im, kažu, trenutno predstavlja najveći izazov.

"Zapošljavanje dovoljnog broja stručnog kadra u sektoru dugotrajne skrbi je globalni problem. Iako u svim našim domovima trenutačno imamo dovoljan broj zaposlenika, aktivno provodimo kontinuirane natječaje i oglašavanje za nova radna mjesta jer je fluktuacija djelatnika postala uobičajena pojava na otvorenom tržištu rada", navode 

Ministarstvo želi smanjiti liste

Inače, kako bi skratili liste i riješili jedan od ključnih problema za starije stanovništvo, ali i ovaj sektor, iz Ministarstva su još prošle godine najavili Registar korisnika socijalnih usluga i zaprimljenih zahtjeva za korištenjem usluga pa nas je sada zanimalo u kojoj je fazi taj projekt. Sada su za Bloomberg Adriju istaknuli da je Ministarstvo izradilo aplikativni sustav te da je u tijeku postupak unosa podataka, odnosno uspostava početnog stanja kao i revidiranje postojećih lista čekanja od strane pružatelja usluga u novo izrađeni aplikativni sustav .

"Sustav će primjerice jednog korisnika, neovisno o tome kod koliko se pružatelja usluga vodi na listi čekanja za određenu vrstu usluge, 'prepoznati' kao jednog korisnika, a prilikom realizacije usluge sustav će automatski 'brisati' korisnika s liste čekanja na svim drugim mjestima. Podaci će se prikupljati zasebno za korisnike u mreži i izvan mreže, odnosno korisnike upućene putem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad te za korisnike koji usluge primaju putem privatnog ugovora", kažu.

Registar će se voditi na razini Ministarstva, a nakon unosa početnog stanja  dobit će se uvid u stvarno stanje popunjenosti i potreba za kapacitetima svih socijalnih usluga, a ne samo smještaja.

Cilj takvog sustava je, kako nam kažu, osiguranje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju korisnika na listi čekanja u realnom vremenu.

Osim toga, s ciljem povećanja dostupnosti usluga za starije osobe, iz Ministarstva navode da je u tijeku provedba 18 projekata izgradnje i opremanja centara za starije. Time bi se trebalo osigurati dodatnih 1849 smještajnih kapaciteta za starije osobe kojima je neophodna intenzivna skrb, ali i izvaninstitucijske usluge za 4549 korisnika koje će starijim osobama omogućiti što duži ostanak u vlastitom domu. Planirano je da svih 18 centara bude završeno do kraja lipnja 2026. godine. 

Dok sve ove državne mjere ne urode plodom, u hitnoj situaciju građani će i dalje ovisiti o privatnicima, jer bolest ne pita.