Dok država skraćuje liste čekanja za staračke domove, privatnici zarađuju

Hrvatska sve više stari. S prosječnom starosti stanovništva od 44,4 godine, nalazimo se među najstarijim nacijama Europe. Vrijeme je da razmislite o prijavi za starački dom, pogotovo jer se na mjesto u gradskim domovima čeka od 10 do 15 godina, prema podacima s web stranice Doma Maksimir. No, za prijavu postoje posebni uvjeti - primaju se samo starije osobe, umirovljenici i oni radno nesposobni.

Kako bi se liste skratile, iz Ministarstva najavljuju Registar i objedinjavanje zahtjeva, no dok se to ne dogodi privatni starački domovi niču kao gljive poslije kiše. Niša je to u kojoj se pronašla SeneCura grupa.

Grupa je jedan od najvećih privatnih vlasnika domova u Austriji, uključujući rehabilitacijske centre OptimaMed, lječilišta i terapijske centre, a od 2020. godine prisutna je i na hrvatskom tržištu. Trenutno u svom portfelju imaju četiri doma, uz planove za daljnje širenje. Tri njihova doma već su među top pet prema prihodima - donosimo detalje.

Vodeći domovi po prihodima i dobiti

Na prvo mjesto po prihodima smjestio se SeneCura dom za starije i nemoćne u Bjelovaru. Oni su u prošloj godini uprihodili 2,02 milijuna eura, što je 33,79 posto više nego godinu ranije. Nakon gubitka od 11 tisuća eura u 2022. u 2023. su ostvarili dobit od 160 tisuća. Broj zaposlenih im je porastao za 20,93 posto na 52 djelatnika, ali su smanjili prosječne mjesečne plaće za 15,38 posto, na 757 eura.

Na drugom mjestu je također SeneCurin dom za starije i nemoćne, onaj na zagrebačkoj Trešnjevci. On je pak u prošloj godini podebljali prihode za 22,75 posto na 1,99 milijuna eura, a dobit im je porasla za 28,9 posto na 162 tisuće eura. Broj zaposlenih im je porastao za 25,64 posto na 49, a djelatnicima isplaćuju 12,8 posto manje nego u 2022. godini, tako da je prosječna mjesečna neto plaća 860 eura.

Dom za starije osove Salvia iz Crikvenice je na trećem mjestu, oni su u 2023. uprihodili 1,83 milijuna eura, što je 22,51 posto više nego godinu ranije, a dobit im je porasla za 30 posto na 516 tisuća eura. Zapošljavaju 31 djelatnika kojima prosječno isplaćuju 895 eura mjesečno.

Na četvrtom mjestu je Dom za starije i nemoćne osobe Ivan Pavao II koji je u prošloj godini uprihodio 1,72 milijuna eura što je 24,71 posto više nego godinu ranije, ali im je dobit pala za 5,09 posto na 213 tisuća eura. Zapošljavaju 40 djelatnika kojima je plaća u 2023. povećana za 13,39 posto na 1122 eura, što je ujedno i najveća plaća na ovoj listi.

Na zadnjem mjestu je ponovno SeneCura Dom za starije i nemoćne, ovaj je smješten u Novakima Bistranskim, a u prošloj godini je uprihodio 1,67 milijuna eura, što je 25,68 posto više nego godinu ranije, te im je dobit porasla za čak 91,49 posto na 300 tisuća eura. U ovom domu radi 40 djelatnika koji imaju 756 eura mjesečnu plaću.

Tajna uspjeha

SeneCura Hrvatska dio je SeneCura grupe sa sjedištem u Beču, posluje više od 20 godina u Češkoj, Sloveniji, Švicarskoj i Hrvatskoj.

Za Bloomberg Adriju su objasnili kako je "austrijska tvrtka od 2015. dio francuske grupe ustanova za njegu emeis, koja je, s više od 1.000 ustanova za njegu i zdravstvenih ustanova, prisutna u 20 zemalja te pripada vodećim svjetskim kompanijama u ovoj djelatnosti na međunarodnoj razini. Unutar emeis grupe, SeneCura grupa je kompetencijski centar odgovoran za područje srednje i istočne Europe".

S ponosom ističu kako su akvizirani SeneCura domovi u Hrvatskoj u vrlo kratkom roku uskladili svoje poslovanje, praksu i standarde s pristupom kakve SeneCura grupa primjenjuje u Austriji i na drugim tržištima na kojima posluje.

SeneCura Hrvatska dio je SeneCura grupe sa sjedištem u Beču | Depositphotos

"Naš tržišni uspjeh ovisi o kvaliteti naših usluga i zadovoljstvu naših korisnika, njihovih obitelji i naših zaposlenika. Naša ključna smjernica u širenju poslovanja i povećanju broja domova za starije osobe je osiguranje najbolje kvalitete skrbi, u skladu s motom SeneCura 'Bliže čovjeku'. Hrvatsko tržište dio je i europskog i svjetskog trenda starenja stanovništva, zbog čega su i krenuli u ulaganje u Hrvatsku.

"O razmatranjima daljnjeg širenja naša centrala uzima u obzir puno čimbenika, koji ne ovise samo o stanju u Republici Hrvatskoj", poručili su za Bloomberg Adriju.

Zahtjevna zadaća

Dakle, imaju dugogodišnje iskustvo i stručno znanje u skrbi za starije osobe, planiranju projekata, opremanju domova i poslovnom upravljanju, što koriste kako bi nadopunili usluge koje različitim zemljama i lokalnim zajednicama predstavljaju izazov.

"Voditi dom je izuzetno zahtjevna zadaća zbog odgovornosti za jednu od najranjivijih populacija, starijih i nemoćnih osoba. Uz samu djelatnost koja zahtjeva potpunu predanost, suočavanje s globalnim problemima na tržištu rada, ta zadaća postaje i dodatno zahtjevna", ističu.

Skrb za starije i nemoćne spada u kategoriju zanimanja s većom fluktuacijom radne snage | SeneCura

Uz to, ni njih ne zaobilaze problemi radne snage, a upravo skrb za starije i nemoćne spada u kategoriju zanimanja s većom fluktuacijom radne snage.

"Kao i ostali subjekti u sektoru zdravstvenih i socijalnih usluga, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim državama EU-a,
suočavamo se s kadrovskim izazovima. Trudimo se pridobiti što kvalitetnije zaposlenike te ih se trudimo što dulje zadržati. Nudimo brojne pogodnosti za zaposlene, a isto tako, SeneCura stavlja naglasak na što kvalitetniji odnos prema zaposlenicima te dodatnu edukaciju i usavršavanje svojih djelatnika", objašnjavaju.

Jedinstveni registar

U Hrvatskoj je trenutno 674 pružatelja usluga smještaja starijim osobama, od toga tri državna doma, sedam pružatelja čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, 45 pružatelja čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave, 306 obiteljskih domova, te 313 ostalih pružatelja usluga smještaja za starije (drugi osnivači ) koji su upisani u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.

Ukupan broj svih smještajnih kapaciteta za starije osobe u Republici Hrvatskoj iznosi više od 30 tisuća korisnika.

Do problema dolazi jer svaki dom za starije raspolaže vlastitom listom čekanja, pa dolazi do preklapanja prilikom podnošenja zahtjeva. Naime, jedna osoba može podnijeti zahtjev na više domova istovremeno.

"U svrhu osiguranja dostupnosti podataka o broju korisnika na listi čekanja u realnom vremenu, u tijeku je uspostava Registra korisnika socijalnih usluga u kojem će se na jednom mjestu voditi podaci o korisnicima socijalnih usluga, kao i podaci o zaprimljenim zahtjevima za korištenjem usluga (tzv. lista čekanja), a u narednom razdoblju planirana je primjena Registra u punom opsegu", objašnjavaju iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za Bloomberg Adriju.

Svaki dom za starije raspolaže vlastitom listom čekanja | Depositphotos

Sustav će, primjerice, jednog korisnika neovisno o tome kod koliko se pružatelja usluga vodi na listi čekanja za određenu vrstu usluge, prepoznati kao jednog korisnika, a prilikom realizacije usluge sustav će automatski brisati korisnika s liste čekanja na svim drugim mjestima.

Iz Ministarstva objašnjavaju kako će se podaci prikupljati zasebno za korisnike u mreži i izvan mreže, odnosno korisnike upućene putem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad te za korisnike koji usluge primaju i putem privatnog ugovora.

"Registar korisnika socijalnih usluga vodit će se na razini Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a nakon stavljanja Registra u produkciju dobit će se uvid u stvarno stanje popunjenosti i potreba za kapacitetima svih socijalnih usluga".

Cijene određuje tržište

Privatni starački domovi većinom nemaju objavljen cjenik, već je ta informacija dostupna na upit. SeneCura na svojoj stranici nudi upitnik pa se povratno javljaju s raspoloživošću i cijenama.

"Pružatelj socijalnih usluga koji uslugu pružaju izvan mreže socijalnih usluga, dakle privatni ugovori s korisnikom, cijenu socijalne usluge određuje samostalno, odnosno slobodno na tržištu te Ministarstvo ne može utjecati na formiranje cijena za kapacitete koji nisu u mreži", objasnili su nam.

Privatni starački domovi većinom nemaju objavljen cjenik | Pixsell

No, za pružatelje socijalnih usluga čiji osnivač nije Republika Hrvatska, a koji socijalnu uslugu pružaju u mreži socijalnih usluga, cijena usluge utvrđuje se ugovorom o pružanju socijalnih usluga s Ministarstvom, unutar intervala cijena socijalnih usluga.

"Interval cijena socijalnih usluga utvrđuje se jedanput godišnje, sukladno Pravilniku o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga. Svi pružatelji socijalnih usluga moraju ispuniti propisane minimalne uvjete sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Postupak utvrđivanja minimalnih uvjeta je u nadležnosti jedinica regionalne samouprave", pojašnjavaju iz Ministarstva.

Takvi domovi imaju objavljene cjenike. Na njima, osim cijene smještaja možete pronaći i cjenik za dodatne usluge poput usluga pripreme tjedne terapije u dozatore od 2,65 eura po tjednu ili usluga kupanja od 9,29 eura.

Država ima plan

Iz Ministarstva također poručuju kako rade na tome da se osigura ravnomjeran pristup smještajnim kapacitetima i izvaninstitucijskim uslugama, i to kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

"Vlada Republike Hrvatske pokrenula je projekt izgradnje i opremanja osam centara za starije. Interes za objavljeni NPOO Poziv pokazao je da su potrebe za uslugama za starije osobe puno veće zbog čega je Vlada osigurala dodatna sredstva iz državnog proračuna na način da se u svakoj županiji iz koje je zaprimljen projekt financira izgradnja jednog centra za starije osobe, odnosno dodatnih 10 centara. Sveukupno je za izgradnju 18 centara za starije u 18 županija osigurano 159 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, državni proračun, a dio će sufinancirati i jedinice lokalne samouprave", objasnili su planove.

Vlada RH ulaže 159 milijuna eura u 18 novih centara za starije osobe u svakoj županiji | Pixsell

Prem najavama, 18 centara za starije osobe raspolagat će ukupnim smještajnim kapacitetom od gotovo dvije tisuće smještajnih kapaciteta te kapacitetom izvaninstitucijskih usluga za više od 4,5 tisuće korisnika koje će starijim osobama omogućiti što duži ostanak u vlastitom domu.

Imamo i hrvatski patent - Program Zaželi koji se provodi od 2016. godine, a Ministarstvo ističe kako je u prve tri faze utrošeno 292 milijuna eura.S programom je omogućen dulji ostanak starijih osoba u vlastitim domovima pružanjem usluge pomoći u kući.

"Dosad je obuhvaćeno više od 120 tisuća starijih i nemoćnih osoba, a samo u posljednjem Pozivu objavljenom sredinom 2023. godine ugovoreno je više od 500 projekata u iznosu većem od 460 milijuna eura, u sklopu kojih se pruža usluga za gotovo 58 tisuća starijih osoba te osoba s invaliditetom na čitavom području Hrvatske te je omogućena za sljedeće tri godine u kontinuitetu", objasnili su iz Ministarstva.

Dok sve ove državne mjere ne urode plodom, u hitnoj situaciju građani će i dalje ovisiti o privatnicima, jer bolest ne pita.