Zbog novih pravila EU plaće više neće biti tajne. Zašto se poslodavci boje transparentnih plaća?

Od sredine iduće godine na razgovorima za posao više nećete morati taktizirati, vrtjeti pitanja u glavi ili čekati pravi trenutak da saznate koliko se plaća rad na poziciji za koju ste se prijavili. Isto tako, brojka na vašoj platnoj listi više neće biti poslovna tajna koju svatko čuva za sebe. Razlog tomu su nova pravila koja stižu iz Europske unije i koja će promijeniti način na koji razgovaramo o plaćama - i to ne samo između poslodavaca i kandidata za posao, nego i unutar samih tvrtki.

U lipnju iduće godine na snagu stupa europska Direktiva o transparentnosti plaća, koja donosi niz promjena posebno kada su u pitanju prava radnika. Među ostalim, zaposlenicima će postati poznati rasponi plaća za koje rade njihovi kolege, a poslodavci će biti obvezani na i redovito izvještavanje o razlikama u plaćama muških i ženskih zaposlenika. 

Cilj ove direktive na početku je bio smanjiti rodne razlike u plaćama, no s vremenom se taj cilj proširio van rodnog pitanja. Što točno direktiva donosi i zašto je se brojni poslodavci boje njezinog stupanja na snagu? 

Sve je krenulo od rodnih razlika 

Rodna ravnopravnost u segmentu plaća tema je koja je u javnosti prisutna više od posla stoljeća. No s obzirom na to da se i dalje traže načini kako riješiti taj problem, a praksa pokazuje da žene u prosjeku i dalje imaju manje plaće, očito se do sada nije učinilo dovoljno po tom pitanju, podsjetila je Zrinka Vrtarić, iz Odvjetničkog društva Vrtarić&partneri, koja je održala izlaganje na konferenciji People & CultureHorizons.

Prema najnovijoj analizi Alma Career Croatia, žene u Hrvatskoj i dalje zarađuju 13 posto manje od muškaraca. U prosjeku, muškarci primaju oko 1.600 eura, dok su primanja žena i dalje ispod 1.400 eura. Te su brojke posebno zanimljive ne samo kada u obzir uzme činjenica da žene čine veći postotak visokoobrazovanih ljudi, već i kada uzmemo u obzir da je načelo jednakosti muškaraca i žena u pogledu jednake plaće uspostavljeno još Ugovorom iz Rima iz 1957. godine. Otada je prošireno nizom direktiva EU-a kako bi se njime obuhvatili radni uvjeti, socijalna sigurnost, pristup robi i uslugama, ravnoteža između poslovnog i privatnog života, zaštita majčinstva, roditeljski dopust i jednako postupanje prema osobama koje su samozaposlene.

No sve ovo nas i dalje nije dovelo tamo gdje bi se očekivalo da jesmo nakon 70 godina rasprave o tom pitanju pa glavni cilj uvođenja ranije spomenute direktive bilo je smanjenje rodnih razlika u plaćama između muškaraca i žena.

Ipak, bilo bi pogrešno reći da je to jedini cilj direktive s obzirom na to da je, kako je objasnila Vrtarić, s vremenom cijela priča nadišla samo taj problem.

"Zadnjim izmjenama Direktive možemo zaključiti da ona danas nadilazi pitanje roda. Bit će puno važnije općenito osigurati transparentnost, a ne samo da nemate razlike u plaći između muškaraca i žena. Poslodavci će svojim radnicima mori pružiti transparentne podatke o plaćama bez obzira na to pripadaju li oni istom ili različitom spolu", objasnila je Vrtarić.

Depositphotos

Generalno je cilj osigurati transparentnost, odnosno postaviti okvir koji će poslodavcima nametnuti obvezu da pružaju jasne informacije i poslože svoje strukture plaća na objektivan način. Tako će uskoro svi radnici imati pravo dobiti jednaku razinu informacija. 

Što direktiva donosi? 

Niz je promjena koje će stupiti na snagu sredinom iduće godine, a Vrtarić je naglasila da iako još nemamo zakonodavni okvir te su mnoge stvari još nejasne, ono što je sigurno da se poslodavci već sada moraju krenuti spremati.

Ono što je poznato je da se direktiva ne odnosi samo na postojeće zaposlenike, već i na kandidate za posao, a novim bi se  pravilima pitanja poput "kakva su vam očekivanja od plaće", trebala ostaviti u prošlosti. Tako će poslodavci biti obvezni unaprijed informirati kandidate o rasponu plaća za potencijalno novo radno mjesto te neće smjeti tražiti podatke o prethodnim primanjima kandidata.

Kada su pitanju postojeći zaposlenici kompanija, nove mjere osiguravaju da zaposlenici imaju pravo zatražiti informacije o prosječnim plaćama u svojoj tvrtki i kriterijima za određivanje plaća. Tako će transparentnost plaća podrazumijevati javnost podataka o početnim plaćama, rasponima plaća za pojedina radna mjesta i kriterijima za njihovo određivanje. Osim toga, Vrtarić dodaje i da direktiva donosi pravo radnika da kroz efektivnu sudsku zaštitu ostvaruje svoja prava.

Kada je u pitanju određivanje raspona plaća, direktiva daje četiri osnovna kriterija o kojima se mora voditi računa kada se oblikuje sustav plaća. "To su vještine, zalaganje, odgovornost i uvjeti rada, odnosno radni uvjeti. Njih će svatko morati na određeni način ugraditi u svoje strukture. Dodatno će se moći u obzir uzimati još neki elementi poput obrazovanja, kvalifikacija i slično, ali bilo koji način određivanja plaća mora biti objektivan", objasnila je Vrtarić.

Smije li se naknada za rad radnike koji obavljaju rad iste vrijednosti razlikovati? Smiju, plaće ne trebaju biti apsolutno jednake, ali kriteriji za to ne smiju biti bazirani na diskriminatornim osnovama. Poslodavci će trebati osigurati i da radnicima mogu na transparentan način pružiti informacije o tome kako se platni razredi mogu kretati i kako se može napredovati u njima. 

Depositphotos

Također, važno je naglasiti da se direktiva odnosi na sve poslodavce - svih veličina. Ipak, poslodavci s više od 250 zaposlenih morat će godišnje izvještavati o plaćama, dok će oni sa 100 do 250 zaposlenih izvještavati svake tri godine. Ako izvješća otkriju razliku u plaćama veću od pet posto, bez objektivnog opravdanja, poslodavci će morati provesti zajedničku procjenu plaća s predstavnicima radnika.

Zabranjena će postati i još jedna stavka koju gotovo svi poslodavci imaju u ugovorima, a to je da radnicima više neće biti zabranjeno slobodno komuniciraju o plaćama koje trenutačno imaju. Kroz direktivu će se jasno ukinuti mogućnost da otkrivanje plaće bude, kao što je bio vrlo čest slučaj, propisano kao poslovna tajna.

Strah od zaposlenika 

Zbog svega brojni stručnjaci upozoravaju da bi nova pravila mogla uzrokovati val nezadovoljstva kod brojnih zaposlenika koji će se, vrlo izgledno, početi uspoređivati s kolegama i njihovim primanjima. I Vrtarić je istaknula da će poslodavci trebaju pripremiti na suočavanje s potencijalnim nezadovoljstvima i napetostima u vezi s plaćama. 

 

 

"Ono što mogu reći iz prakse je da se poslodavci dosta boje početka primjene ovog transparentnosti, ne zbog toga što nisu spremni, nego jer očekuju da će radnici početi jasnije izražavati svoje nezadovoljstvo", kazala je. 

Ono što je za očekivati da će radnici zahtijevati određene podatke o plaćama pa onda i veće iznose, a neki preispituju i koliko će se sve odraziti na produktivnost pojedinaca i njihovu angažiranost na poslu. ​Važno je imati na umu i da je velik naglasak u direktivi stavljen na sudsku zaštitu radnika, odnosno na to što će radnici moći raditi kada sumnjaju da su diskriminirani. 

"Mislim da će to barem na početku biti turbulencija poslodavcima", zaključila je.