Europska unija (EU) uvodi nove direktive koje će regulirati transparentnost plaća i osigurati rodnu ravnopravnost na tržištu rada. Prema novim pravilima, od lipnja 2026. godine žene bi trebale činiti najmanje 40 posto članova nadzornih odbora ili prosječno 33 posto svih pozicija u nadzornim i izvršnim odborima. No zašto je uopće potrebna zakonska regulacija i kako će se odraziti na poslovanje u Hrvatskoj?
Podaci su poražavajući. Unatoč tome što žene u Europskoj uniji čine gotovo 60 posto visokoobrazovanih, njihova zastupljenost na rukovodećim pozicijama i dalje je niska. Prema podacima Eurostata, žene zauzimaju manje od 10 posto izvršnih pozicija u velikim organizacijama, a slična situacija je i u Hrvatskoj. Selectiov Indeks žena, koji prati udio žena u upravama društava unutar indeksa Crobex, za 2025. godinu iznosi tek 22,5 posto.
Kako bi se povećala zastupljenost žena na vodećim pozicijama, Europska unija donijela je Direktivu o rodnoj ravnopravnosti u upravama kompanija. Cilj je potaknuti kompanije na transparentnije procese zapošljavanja te osigurati da, u slučaju jednake kvalifikacije kandidata, prednost dobije manje zastupljeni rod. EU-ova direktiva iz 2006. nije uspjela zbog netransparentnosti. Nove mjere jačaju zaštitu, a poslodavci moraju dokazati nediskriminaciju.
Čitaj više

Sposobnost ispred rodnih razlika. Ovo su žene koje pomiču granice u biznisu
Povodom Međunarodnog dana žena razgovarali smo sa ženama iz hrvatskog biznisa.
08.03.2025

Hrvatskim menadžericama dosta nejednakosti, osnovale svoju udrugu
Lead.You je inicijativa koju su pokrenule uspješne žene iz biznisa. Cilj im je doprinijeti stvaranju društva u kojem se o liderstvu govori bez predznaka.
23.10.2024

Odzvonilo rodnim razlikama u plaćama, što poslodavci moraju znati
Načelo jednake plaća za muškarce i žene za jednak rad ili rad jednake vrijednosti dio je europskih ugovora od 1957. godine.
22.10.2024

Nejednakost u bogatstvu: Švedska na vrhu, Hrvati ipak bliže jednakosti
Najbogatijih 10 posto stanovništva u cjelini posjeduje 67 posto imovine.
05.04.2024
Uzroci rodne neravnopravnosti na tržištu rada
Lara Šubić Šuša, voditeljica projekta Equal Pay Champion u grupi Selectio, ističe da su ključni uzroci rodne neravnopravnosti u radnom okruženju duboko ukorijenjeni u društvene norme i stereotipe. "Žene u prosjeku obavljaju 80 sati neplaćenog rada mjesečno, što smanjuje njihov interes i mogućnosti za preuzimanje rukovodećih funkcija", naglašava Šubić Šuša, pozivajući na uvođenje fleksibilnih radnih aranžmana i jednakih prilika za profesionalni razvoj.
Savjetnica za inkluzivnost i ravnopravnost na radnom mjestu i osnivačica Inkluziv Collectiva Maja Krištafor dodaje kako "nesvjesne predrasude i očekivanja o 'prirodnim' ulogama žena u društvu dodatno otežavaju put žena prema 'vrhu'". Osim staklenog stropa i majčinstva koje se i dalje često percipira kao ograničenje u profesionalnom razvoju te roditeljstvo koje poglavito pada na leđa žena, izdvaja i neravnopravnu sektorsku raspodjelu. "Istraživanja pokazuju da kada u neki sektor uđe veći broj žena, prosječne plaće u tom sektoru padaju. Nasuprot tome, povećanje udjela muškaraca u nekom sektoru često dovodi do rasta plaća", ističe Krištafor.
Maja Krištafor | Inclusive Collective
Dodaje kako neplaćeni i slabo plaćeni rad ostaje velik strukturalni problem. Žene dominiraju u potplaćenim sektorima poput obrazovanja, zdravstva i skrbi, koji su ključni za društvo. "Istraživanja pokazuju da su ti sektori slabije plaćeni ne zbog manje zahtjevnosti, već zato što su rodno obilježeni kao 'ženski poslovi'", kazuje Krištafor.
Prema podacima portala MojPosao, žene u Hrvatskoj zarađuju 14 posto manje u odnosu na muškarce, a u Europskoj uniji oko 13 posto. Alen Mrvac s portala MojPosao naglašava da razlike u plaćama variraju ovisno o raznim faktorima kao što su stupanj obrazovanja ili hijerarhijski položaj unutar organizacije. Mrvac navodi kako je zanimljivo da su najveće razlike među radnicima s postdiplomskim ili MBA obrazovanjem, gdje muškarci zarađuju 36 posto više od žena, a značajne razlike zabilježene su i u višem menadžmentu gdje muškarci zarađuju 17 posto više.
Kumulacija nejednakosti znači i razlike u mirovinama
Šubić Šuša dodaje kako se razlika u plaćama kumulira tijekom života, pa osim što neposredno utječe na kvalitetu života žena, povećava rizik od siromaštva u starosti te je odgovorna za značajnu razliku u mirovinama između žena i muškaraca koja u EU-u iznosi oko 30 posto.
Lara Šubić Šuša, voditeljica projekta Equal Pay Champion | Selectio
EU-ova direktiva o jednakim i transparentnim plaćama
Može li se to i kako ispraviti, pitanje je od milijun dolara. Tu dolazimo do Direktive o jednakim i transparentnim plaćama. EU je donio tu direktivu kako bi se smanjio rodni jaz u plaćama, kroz obvezivanje poslodavaca na redovito izvještavanje o razlikama u plaćama te na usvajanje akcijskih planova za njihovo smanjenje. Lara Šubić Šuša pojašnjava kako je cilj direktive da razlika u plaćama ne prelazi pet posto. Poslodavci će biti obvezni unaprijed informirati kandidate o rasponu plaća za radno mjesto, a neće smjeti tražiti podatke o prethodnim primanjima kandidata. Navodi i kako nove mjere osiguravaju da zaposlenici imaju pravo zatražiti informacije o prosječnim plaćama u svojoj tvrtki i kriterijima za određivanje plaća, što bi trebalo smanjiti diskriminaciju i osigurati pošteniji sustav nagrađivanja.
Sive zone: Formalno usklađivanje bez stvarnih promjena
Unatoč pozitivnim pomacima, postoje i pokušaji zaobilaženja pravila. Neke tvrtke donose politike koje samo ispunjavaju formu, ali ne mijenjaju praksu. "Česti trikovi su objavljivanje nejasnih raspona plaća ili manipuliranje podacima kako bi se prikrile stvarne razlike u primanjima", upozorava Krištafor. Tvrtke također redefiniraju radna mjesta kako bi opravdale razlike u plaćama, čak i kada su poslovi suštinski isti.
Depositphotos
Sankcije za poslodavce koji ne poštuju propise
Šubić Šuša napominje kako će poduzeća s više od 250 zaposlenika morati svake godine izvještavati nadležna tijela o rodnoj razlici u plaćama, dok će manja poduzeća to činiti svake tri godine. Ako se utvrdi razlika u plaćama veća od pet posto bez objektivnog opravdanja, tvrtke će morati provesti procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika. Predviđene su i kazne za poslodavce koji ne poštuju nove propise, uključujući financijske sankcije i naknade za žrtve diskriminacije.
Je li Hrvatska spremna na promjenu?
"Hrvatska još uvijek nije u potpunosti spremna na ovu promjenu. Postoje otpori među poslodavcima i nedovoljna svijest javnosti o važnosti ovih mjera", priznaje Krištafor. No naglašava da su promjene nužne i da dugoročno donose koristi kako za tvrtke tako i za društvo u cjelini. "Rodna ravnopravnost ne smije biti samo zakonska obaveza - mora postati i dio poslovne kulture."