Nejednakost u bogatstvu spominje se kao jedan od najvećih problema suvremenog svijeta. Sve je vidljivija i u Hrvatskoj koja je ipak bliže jednakosti u raspodjeli. Stručnjaci smatraju da porezni sustavi i razine vlasništva nekretnina igraju važnu ulogu u razlikama u bogatstvu između bogatih i siromašnih.
Najbogatijih 10 posto stanovništva na kontinentu posjeduje 67 posto imovine, dok donja polovica stanovništva posjeduje 1,2 posto bogatstva, objavio je portal Euronews. Kako će se raspodijeliti bogatstvo u velikoj mjeri ovisi o državi, pokazuju podaci Global Wealth Reporta koje su izradili UBS i Credit Suisse.
Neto imovina definirana je kao vrijednost financijske imovine plus stvarna imovina, što uključuje nekretnine u vlasništvu kućanstava, umanjene za njihove dugove. Nejednaka raspodjela bogatstva najbolje se mjeri Ginijevim koeficijentom. Što je veća vrijednost koeficijenta, veća je nejednakost bogatstva. Vrijednost nula predstavlja savršenu jednakost.
Čitaj više
Sve veća razlika u bogatstvu i nejednakosti ima svoje granice
Stručni rad zaposlenika Banke za savezne rezerve New York pod naslovom "Upravljanje kapitalom i nejednakost u bogatstvu" dolazi do nekih začuđujuće marksističkih zaključaka.
13.09.2023
Po nejednakosti dohotka, Hrvatska najgora u EU-u
Pokazatelj dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj povećan za 15 posto.
25.07.2023
U Europskoj uniji žene plaćene 13 posto manje od muškaraca
Brojka skriva razlike između država u EU-u koje se mogu objasniti obrazovanjem, vrstom zaposlenja, vještinama i iskustvom.
08.03.2023
Kroz deset godina mogli bismo dobiti prvog bilijunaša, siromašnih neće biti za 229 godina
Pet najbogatijih ljudi na svijetu udvostručilo bogatstvo s 405 milijardi na 869 milijardi dolara.
16.01.2024
Među 36 razmatranih europskih zemalja nejednakost u bogatstvu 2022. kretala se od 50,8 u Slovačkoj, gdje je bila najniža, do 87,4 u Švedskoj.
S izuzetkom Islanda, nejednakost u bogatstvu bila je prilično visoka u nordijskim zemljama. Finska, Danska, Norveška i Švedska su uvrštene u gornju polovicu distribucije, a Švedska je na vrhu ljestvice.
Od četiriju najvećih gospodarstava, najveća imovinska nejednakost izmjerena je u Njemačkoj. Slijede Francuska sa 70,3, Španjolska sa 68,3 i Italija sa 67,8. U Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je napustilo Europsku uniju (EU) u ljeto 2020., koeficijent je 70,2.
Hrvatska je ipak bliža manjoj nejednakosti, na 15. smo mjestu od 36 država s koeficijentom od 69,6. Zemlje s najnižom imovinskom nejednakošću su Slovačka s 50,8, Belgija s 59,6 i Malta sa 60,9.
Gledajući decil najbogatijih u 2022., Švedska je imala najveću imovinsku nejednakost, gdje je prvih 10 posto posjedovalo 74,4 posto bogatstva. Belgija je imala najnižu vrijednost nejednakosti od 43,5 posto. Zapravo, najbogatiji decil posjeduje više od polovice bogatstva u svim zemljama osim u Belgiji.
.webp){kind=icon}
