Sposobnost ispred rodnih razlika. Ovo su žene koje pomiču granice u biznisu

Da je zemlja mjesto ravnopravnosti muškaraca i žena iluzija je koju razbijemo barem jednom godišnje. Unatoč svim pokretima i uvjeravanju da su žene u današnjem svijetu preuzele dominantnu ulogu, taj jedan dan u godini statistike nas podsjete da žene i muškarci ipak nisu tako ravnopravni, barem ne u biznisu.

Iako je istina da se brojke s godinama popravljaju, žene su i dalje podzastupljene i na visokim menadžerskim i na političkim pozicijama. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, udio žena angažiranih na vodećim pozicijama porastao za 3,6 posto u posljednjih šest godina, no one su u odnosu na muškarce i dalje podzastupljene, i to na svim pozicijama. U prošloj godini ih na najvišim funkcijama nije bilo niti 30 posto, stoji u McKinseyjevom izvješću "Women in the Workplace 2024".

Porazna je i činjenica da su i dalje žene slabije plaćene u odnosu na muškarce. Prema podacima portala MojPosao, žene u Hrvatskoj zarađuju 14 posto manje u odnosu na muškarce, a u Europskoj uniji (EU) oko 13 posto. I to su samo neke od brojki koje ukazuju na problematiku kojoj treba dodati razliku od odnosu prema muškim i ženskim kolegama, društveni pritisak, narativ koji ženu rijetko stavlja u prizmu poslovne osobe te činjenicu da zbog toga, prema nekim istraživanja, žene imaju 14 posto manje šanse za unaprjeđenje.

No unatoč tome, uspješnih žena u poslovnom svijetu ima, a njihova zajednička poruka je da je sposobnost važnija od muško-ženskih razlika. Kako je biti poslovna žena, koji su izazovi, ali i kako unatoč svemu tome uspjeti, razgovarali smo s nekima od njih. One su povodom Međunarodnog dana žena za Bloomberg Adriju podijelile svoja razmišljanja i iskustva. Razgovore donosimo u nastavku.

'Potrebna je promjena mindseta i osvještavanje društva'

Da je budućnost poslovnog svijeta nezamisliva bez većeg uključivanja žena u liderske pozicije, smatra Magda Milas, business development managerica za strana tržišta u Monri Paymentsu. Žena koja je karijeru stvorila u pretežito muškoj branši, posljednjih je deset godina fokusirana na financijsku i fintech industriju, a u karijeri je pretežito obnašala pozicije koje se odnose na razvoj poslovanja.

Magda Milas | Alice in Blockchains

Osim svoje trenutne pozicije u Monri Paymentsu, ujedno je predsjednica neprofitne ženske udruge Alice in Blockchains, putem koje kroz edukaciju i networking nastoji uključiti što više žena u industriju. Iako i sama kaže da fintech i blockchain tradicionalno jesu industrije u kojima dominiraju muškarci, navodi da se posljednjih godina vidi pozitivan pomak, za što su uvelike zaslužne brojne inicijative.

"Primjećujem da su mnoge žene koje su godinama gradile karijere u tradicionalnim financijama, ali možda nisu imale jednake prilike za napredovanje, upravo kroz fintech uspjele doći na ključne rukovodeće pozicije. Donoseći sa sobom strukturu, iskustvo i duboko razumijevanje financijske industrije, značajno su doprinijele razvoju fintech sektora, koji se pokazao otvorenijim za inovacije i rodnu raznolikost", ističe Milas za Bloomberg Adriju.

Njezina tvrtka trenutno na rukovodećim pozicijama ima više žena od EU-ova prosjeka, a vjeruje da je općenito pozitivan trend koji će se s vremenom nastaviti.

"Istraživanja pokazuju da su raznoliki timovi uspješniji, inovativniji i otporniji, a tržišni trendovi idu u korist rodne ravnopravnosti. Sve više se usvajaju inkluzivne politike, prilagođeni hibridni modeli rada i fleksibilnost, što ženama omogućava lakše balansiranje karijere i privatnog života. Vidimo porast ženskih poduzetnica, fintech liderica i investitorica koje mijenjaju dinamiku tržišta i razbijaju tradicionalne obrasce", kaže Milas.

Ipak, smatra da je za stvarne promjene potrebna promjena mindseta i osvještavanje društva.

"Primjerice, da se ženama, prije svega, ne postavljaju pitanja koja se ne bi postavila muškarcima. Ključno je stvarati okruženje u kojem će žene imati jednaku priliku napredovati, donositi odluke i oblikovati budućnost industrije", smatra Milas.

To su tek neki od izazova žena u poslovnom svijetu. Najteže je, smatra, usklađivanje poslovnog i privatnog života te nedostatak podrške, i to ne samo od okoline, već i obitelji. Kaže da u svom poslovnom razvoju ni sama ne bi sama uspjela napredovati koliko jest bez ogromne podrške roditelja i prijatelja koju je imala.

"Imala sam sreću raditi u različitim timovima, isključivo ženskim, muškim ili miješanim, te sam surađivala s fantastičnim liderima, i ženama i muškarcima. No paralelno sam se kroz karijeru nosila i s predrasudama i izazovnim situacijama koje su dolazile s obaju strana. Rekla bih da se protiv toga možemo boriti kompetencijama, znanjem, pozitivnim duhom i upornošću, ali najviše iskustvom", poručila je Milas.

'Pred ženama je više izazova nego pred muškarcima'

I Iva Majstorović, izvršna direktorica tvrtke Enstring, specijalizirane za HR, primjer je onih koje su uspjele. Agencija koju vodi nastala je 2023. godine kao podagencija Degordiana u kojem je Majstorović stekla dugogodišnje iskustvo. U Degordianu je počela raditi prije više od 10 godina kao community managerica, a kako nam je kazala, odmah je znala da je to mjesto "baš za nju".

Iva Majstorović | Enstring

Iako ističe da u svom okruženju nikad nije osjetila rodnu diskriminaciju, kaže da je sigurna da je pred ženama u poslovnom svijetu puno više izazova nego pred muškarcima.

"Neki izazovi povezani su s majčinstvom, odnosno porodiljnim dopustom i odsutnošću s posla u tim trenucima, ali i kasnije kroz roditeljstvo. Drugi proizlaze iz načina na koji smo odgajane. Žene se često usmjerava drugačije, što utječe na naše ponašanje u poslovnom okruženju", objašnjava za Bloomberg Adriju.

Na pitanje što misli o prisutnosti žena na ključnim menadžerskim pozicijama, kaže da nema što misliti jer brojke same govore. Iako kaže da se taj trend mijenja na pozitivno, podzastupljenost žena i dalje je prisutna.

"Kad pogledam HR kao područje u kojem najviše djelujem posljednjih godina, situacija je potpuno drugačija – žene ovdje dominiraju. To je specifično za ovu struku, kao i za, recimo, računovodstvo i financije. Tradicionalno, to su bile podržavajuće funkcije, često u pozadini poslovanja. No sjajno je vidjeti kako se upravo te funkcije sve više uključuju u biznis te postaju sastavni dio ključnih sastanaka i odluka unutar kompanija", kaže Majstorović.

Kada su u pitanju razlike između muškaraca i žena u poslovnom svijetu, ističe da razlika zapravo ne bi trebalo biti, odnosno da ih ne bi trebalo tražiti na muško-ženskoj osnovi jer one proizlaze iz individualnih karakteristika ljudi, bez obzira na spol.

"Ipak, zbog različitih odgojnih i obrazovnih metoda, kao i društvenih uloga kroz koje prolaze žene i muškarci, neke razlike primjetne su. Žene su često sklonije slušanju, pokazuju veću empatiju te bolje prepoznaju i razvijaju različite talente. Nažalost, i dalje primjećujem prisutnost nesigurnosti i manjka samopouzdanja kod žena, što ih može ograničavati u odnosu na muškarce", ističe.

Dodaje i da sva istraživanja i dalje pokazuju značajan jaz u plaćama, što smatra jednim od najvećih izazova i nepravdi s kojima se žene susreću na radnom mjestu.

"Uloga žena u svijetu ključna je – uvijek je bila i uvijek će biti. Žene koje susrećem, bilo kroz posao ili u privatnom životu, svakodnevno mi dokazuju koliko možemo i koliko smo snažne. Vjerujem da će ta naša snaga pronaći put prema većoj ravnopravnosti i svjetlijoj budućnosti žena, uključujući poslovni svijet", poručuje Majstorović.

'Raznolikost u vodstvu važna je za uspjeh organizacije'

S njome se uvelike slaže i Anita Cvetić Oreščanin, suosnivačica i članica uprave tvrtke Solvership. Njezina karijera započela neposredno nakon Domovinskog rata i, kako kaže, sama činjenica da je dobila posao za nju bila je "velika kao kuća".

Anita Cvetić Oreščanin | Pixsell

"Dodatno, činjenica da sam se zaposlila u firmi koja je bila odlično okruženje u kojem se puno radilo, još više učilo i u kojoj to što sam žena nije bila apsolutno nikakva prepreka za rast i napredovanje sigurno je jako digla ljestvicu mojih očekivanja prema kasnijim poslodavcima. Iskustvo mog prvog radnog mjesta bitno je utjecalo na to kakve ću politike zapošljavanja i inkluzivnosti kreirati unutar Solvershipa, čija sam suvlasnica", kaže Cvetić Oreščanin za Bloomberg Adriju.

Ipak, kroz karijeru se ponekad susrela s nekim predrasudama i stereotipima, ali umjesto da se fokusira na njih, radije je birala graditi vlastitu snagu i biti primjer drugima. Po pitanju prisutnost žena na ključnim pozicijama, Cvetić Oreščanin vjeruje da je raznolikost u vodstvu, uključujući snažnu prisutnost žena u ključnim menadžerskim pozicijama, vrlo važna za uspjeh svake organizacije.

"Različite perspektive, iskustva i stilovi vodstva obogaćuju kvalitetu odluka, potiču inovacije i stvaraju inkluzivniju radnu okolinu. Nažalost, iako se situacija poboljšava, još uvijek nema dovoljno žena na tim pozicijama", ističe Cvetić Oreščanin.

Naglašava da bi se u umjesto na razlike na muško-ženskoj osnovi, u poslovnom svijetu trebalo fokusirati na individualne vještine, kompetencije i doprinos svakog pojedinca, bez obzira na spol. Naglašava i da je važno da žene budu autentične i dosljedne svojim vrijednostima, a ne da se pokušavaju uklopiti u muški model ponašanja.

Na pitanje što bi kazala mladim ženama koje tek započinju svoju karijeru, poručuje da vjeruju u sebe, postavljaju visoke ciljeve i ne odustaju od svojih snova.

'Biti dobar lider nije rodno uvjetovano'

Za izvršnu direktoricu Hrvatskog Telekoma Natašu Rapaić nema nikakvog skrivanja da je poslovni svijet današnjice izazovan, posebno zbog brojnih i brzih promjena. No to nema nužno veze time jeste li muškarac ili žena. U tom smislu za Bloomberg Adriju ističe da je osobno i profesionalno pristaša stava da su nečiji angažman, stručnost i ostvarenja meritorni elementi za napredak u karijeri, i to nema nikakve veze s nečijim spolom.

Nataša Rapaić | HT

"Najbolja osoba za neku poziciju je najbolja osoba i točka. Ključno je da svi imaju jednake prilike", ističe Rapaić.

Dodaje i da nema vještina koje su isključivo ženske ili muške te da ljudske, menadžerske ili liderske sposobnosti nisu definirane spolom.

"Isto tako, kako smo mi kao žene i osobe različite, razlikuju se i naše vještine i jake strane – kod nekih je to analitičnost, kod drugih kreativnost, kod nekih lakoća donošenja pravovremenih i teških odluka, a kod drugih komunikacija, motivacija, empatija, osnaživanje drugih. Biti dobar lider individualna je vještina i dok se tipovi lidera razlikuju, ja ni tu ne vidim razlike koje bi bile prije svega rodno uvjetovane", naglašava.

Smatra da su inkluzivniji sastav uprava, nadzornih i direktorskih pozicija odgovornost svih u organizaciji, počevši s onima koji imaju vodeći utjecaj, a samim time i veću odgovornost.

"I takav stav treba biti ukorijenjen u korporativnoj kulturi, ne kao smjernica, već kao pravilo. Već dugi niz godina u Hrvatskom Telekomu imamo oko ili preko 40 posto žena. Smatramo da će stvaranjem takvog okuženja svatko napredovati na temelju svojih kvaliteta i sposobnosti, a da je naša odgovornost da to omogućimo", kaže Rapajić te dodaje da bi ženama na početku karijere poručila da budu svoje, vjerne sebi i autentične te da ne odstupaju od u vlastitih vrijednosti.

'Važno je poticati žene da prihvate više pozicije'

Slična mišljenja dijeli i Martina Puljić, predsjednica uprave tvrtke Pleter. Ističe da želi vjerovati da svijet poslovanja nije podijeljen po spolu, već po kompetencijama, odgovornosti i rezultatima.

Martina Puljić | Pleter

"Uspjeh dolazi onima koji su spremni učiti, preuzeti inicijativu i donositi odluke, neovisno o tome jesu li muškarci ili žene. Naravno, svatko na svom putu nailazi na različite izazove – netko zbog iskustva, netko zbog prilika, netko zbog predrasuda. Ključno je biti svjestan svojih znanja i neznanja, ne bojati se rasta i usmjereno raditi na sebi", ističe Puljić.

Dodaje da se i sama susrela s brojnim izazovima, ali su je oni poticali na učenje, prilagodbu i pronalazak rješenja. Kada je u pitanju brojčani suodnos žena i muškaraca u poslu, smatra da je ključno da svi koji imaju znanje i sposobnosti dobiju priliku za napredovanje.

"Ključ uspjeha svake organizacije leži u ljudima koji znaju upravljati procesima, donositi odluke i voditi timove. Vjerujem da je poslovni svijet sve više okrenut kompetencijama i rezultatima, što je dugoročno jedini održiv kriterij za odabir menadžera, bez obzira na to tko se nalazi na toj poziciji. Svakako bih voljela naglasiti da smatram bitnim poticati žene da se odvaže prihvaćati takve pozicije jer smo mi generalno možda sklonije propitkivanju svojih sposobnosti više nego muškarci, što nikako ne bi trebalo biti", poručuje Puljić.

'U izazovnim trenucima mogu se ugledati na poduzetnice'

Koliko je teško kao žena samostalno pokrenuti tvrtku s nama je podijelila Dea Barbir, vlasnica cvjetnog studija Miss Guidashian. Iako je već neko vrijeme radila u event industriji, pandemija zbog koje je ostala bez posla potaknula ju je na otvaranje vlastitog cvjetnog studija.

Dea Barbir | Miss Guidashian

Za Bloomberg Adriju kaže da njezin uspjeh uvelike ovisi o okruženju i podršci koju je imala od njega, a prvenstveno svoje majke.

"Imala sam njezinu bezrezervnu podršku, pozitivne misli i poticaj od pretežito ženskih prijateljica, dok su s druge strane dolazile sumnjičave hipoteze i pretpostavke – ne nužno negativne, ali s dozom opreza i uvjerenja da je sigurniji put pronaći stabilan posao od 8 do 16 sati. Srećom, za uspjeh je često potrebno malo tvrdoglavosti i, u mom slučaju, mladenačke bezbrižnosti", kaže Barbir.

Danas kada petu godinu za redom u svom cvjetnom studiju izrađuje dekoracije za mladence i bukete, ističe da joj je kao ženi najveći izazov u pokretanju posla bilo balansiranje između posla, obitelji, prijatelja i slobodnog vremena.

"Iako je to izazov neovisno o vrsti biznisa ili spolu, kod žena to može biti izraženije u trenucima kada započinju obitelj jer tada biznis možda prvi put privremeno prestaje biti u središtu pažnje i prioriteta. Ovim poslom pretežito se bave žene, što mi u izazovnim trenucima daje dodatnu snagu. Mogu se ugledati na mnoge uspješne poduzetnice koje su uspjele pronaći ravnotežu između privatnog i poslovnog života, dokazavši da je moguće graditi vlastiti biznis, razvijati se i istovremeno imati ispunjen osobni život", ističe Barbir.

'Svaki dan treba poticati žene na razvoj u poslu'

Dugogodišnja poduzetnica je i Aleksandra Dojčinović. Uspješna domaća dizajnerica ističe je za poslovni uspjeh općenito potrebno posložiti puno toga i da "svemir treba biti na tvojoj strani".

Aleksandra Dojčinović | Lei Lou

"Danas mi se čini da je uspjeti teže nego ikad jer ti je konkurencija cijeli svijet, a živiš, poput nas, unutar jednog izuzetno malenog tržišta, s populacijom niže kupovne moći, a to su samo neke od otegotnih okolnosti", ističe.

Navodi i da je posao kojim se bavi izuzetno ugodan za ženu, no nisu svi poslovi takvi te se zbog toga brojne žene odvaže na poduzetništvo tek kada im djeca stasaju i malo porastu.

"Prije toga im je naprosto teško uskladiti oba kolosijeka. Vrijeme je da se glasno govori o tome svaki dan i da se žene potiče na rast i razvoj u poslu, bez obzira na okolnosti. Postoje brojni mehanizmi za to, trebamo učiti od boljih", poručuje Dojčinović.

Dodaje i da, iako ne voli generalizirati, žene mimo poslovanja imaju sigurno više obiteljskih obveza, čak i onda kada otac potpuno ravnopravno sudjeluje u svemu.

"Zato je jako važno da svaka obitelj pronađe formulu koja za nju najbolje funkcionira i da se u svakom trenutku svatko na svakog može osloniti. Osobno ne volim tražiti opravdanja u činjenici da sam žena, smatram da je puno ljepše biti žena i istinski uživam u svim ženskim ulogama koje mi je život donio", zaključuje Dojčinović.