Radnice u Hrvatskoj i dalje su potplaćene. Žene i dalje imaju 16 posto nižu plaću od muškaraca, a rodni jaz u plaćama najizraženiji je u sektoru prodaje, pokazalo je istraživanje portala MojaPlaća.
Prosječna plaća muškaraca u proteklih godinu dana iznosila je 1.290 eura neto, dok je plaća žena bila 1.079 eura. Kada se pogleda plaća po pozicijama, odnosno kada se usporedi žene i muškarce na istom radnom mjestu, razlika je značajno manja te iznosi devet posto u korist muškaraca.
Analizirajući razlike u plaćama po djelatnostima, najizraženiji jaz u plaćama pronalazimo u sektoru prodaje (20 posto niže) i administrativnih djelatnosti (19 posto niže). S druge strane, najmanje razlike primjećujemo u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada (pet posto niže).
Čitaj više
Žene u Japanu gube 760 milijardi dolara na neplaćene kućanske poslove
Žene u Japanu gube oko 111 bilijuna jena za neplaćene kućne poslove.
09.09.2023
Čak četvrtina žena u EU-u radi kraće radno vrijeme, u Hrvatskoj šest posto
U Hrvatskoj je sa skraćenim radnim vremenom bilo zaposleno šest posto žena i 3,5 posto muškaraca.
21.06.2023
EU traži žene na upravljačkim pozicijama, koliko smo spremni
Iduće godine u Hrvatskoj stupa na snagu Direktiva o ženama u upravnim odborima.
17.05.2023
Usvojena direktiva o poboljšanju rodne ravnopravnosti u europskim tvrtkama
Cilj direktive je uvođenje transparentnog zapošljavanja žena koje će činiti najmanje 33 posto svih direktorskih mjesta.
22.11.2022
Gledajući po radnoj poziciji, najveća razlika u plaćama prisutna je na pozicijama: agent u prometu nekretninama (33 posto niže), business development manager (29 posto niže) i rukovoditelj osiguranja kvalitete (29 posto niže).
S druge strane, žene su u prosjeku više plaćene na poslovima kemijski laboratorijski tehničar (17 posto više), CSR specijalist (12 posto biše) i pravni savjetnik (12 posto više).
Jaz u plaćama najizraženiji u dobi od 45 do 54 godine
Istraživanje također pokazuje da su najmanje razlike u plaćama prisutne među najmlađim ispitanicima i onima s manje od godinu dana iskustva. Ovo podržava teoriju da se razlika u plaćama povećava najviše u periodu kada žene uzimaju pauzu od karijere radi obitelji, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati i stjecati iskustvo.
Najveće razlike u plaćama muškaraca i žena primjećujemo u dobi od 45 do 54 godine, kada su muškarci plaćeni čak 27 posto više od žena. Iako se ta razlika smanjuje prema kraju karijere, naglasak se stavlja na činjenicu da se s godinama radnog iskustva jaz u plaćama povećava.
Na primjer, žene s manje od godinu dana iskustva plaćene su oko 11 posto manje od muškaraca, među onima s tri do pet godina staža rodni jaz iznosi 16 posto, dok razlika raste na 18 posto među zaposlenicima s više od šest godina iskustva.
Osim dobi i obrazovanja, geografska lokacija također igra ulogu u razlikama u plaćama.
Najveće razlike su primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik. Žene su često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.
Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci koji mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene.