Prošle godine 17 posto zaposlenih u Europskoj uniji (EU) radilo je s manjim brojem radnih sati u odnosu na puni radni tjedan, dok je u Hrvatskoj ta brojka iznosila tek 4,7 posto, od čega su, kao i na razini cijelog EU-a, većina bile žene.
Tih 17 posto je najniža razina zabilježena u EU-u od 2009. godine.
U EU-u je čak 27,8 posto žena tako bilo zaposleno i one su u tom segmentu bile u većini u svim zemljama osim u Rumunjskoj. Muškaraca zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom u EU-u bilo je 7,6 posto.
U Hrvatskoj je tako bilo zaposleno šest posto žena i 3,5 posto muškaraca.
Više od petine zaposlenih osoba radilo je skraćeno u Nizozemskoj (38,4 posto), Austriji (30,1 posto), Njemačkoj (27,3 posto), Belgiji (23 posto) i Danskoj (20,9 posto).
U prve četiri od tih zemalja više od trećine zaposlenih žena radilo je tako, odnosno u Nizozemskoj čak 60,6 posto, u Austriji 51 posto, u Njemačkoj 47,3 posto te u Belgiji 37,5 posto.
Najniža razina te vrste zaposlenosti zabilježena je u Bugarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj, gdje je takve radne ugovore imalo manje od četiri posto zaposlenih, što uključuje manje od pet posto zaposlenih žena.