Broj zaposlenih osoba povećao se za 0,2 posto u trećem tromjesečju, kako u eurozoni tako i u čitavoj Europskoj uniji (EU) u usporedbi s prethodnim kvartalom, objavio je u četvrtak Eurostat.
U drugom tromjesečju zaposlenost je u oba područja kvartalno rasla 0,1 posto.
Na godišnjoj razini zaposlenost je u trećem kvartalu rasla 1,3 posto u eurozoni i 1,2 posto u EU-u.
Čitaj više

Direktori hotela otkrili čime pokušavaju zadržati domaće radnike
Iako većina turističkih kompanija kaže da želi zaposliti domaće ljude, takvu radnu snagu sve je teže pronaći.
30.11.2023

Stanovnici Londona mogu češće raditi od kuće nego Parižani
Dvadeset posto radnika u Parizu ne smije raditi od kuće, dok u Londonu svega četiri posto nema mogućnost rada iz home officea.
03.12.2023

U Hrvatskoj čak 39 posto više radnih dozvola za strance nego lani
Do 2030. svaki četvrti radnik u Hrvatskoj mogao bi biti stranac.
25.11.2023

Hrvatima visina plaće najvažnija, dobri međuljudski odnosi u drugom planu
Inflacija je promjenila trendove na regionalnom tržištu rada.
21.11.2023
Broj odrađenih sati bio je za 0,1 posto niži u eurozoni te je ostao nepromijenjen na razini EU-a u usporedbi s drugim kvartalom. Godišnje gledano, broj radnih sati bio je za 0,8 posto veći u eurozoni te 0,6 posto u EU-u.
Na kvartalnoj razini najveći rast zaposlenosti zabilježen je u Litvi i na Malti (po 1,4 posto) nakon čega slijedi Španjolska (1,3 posto). Najveći pad dogodio se u Estoniji (0,9 posto) i Češkoj (0,7 posto).
U Hrvatskoj je zaposlenost na kvartalnoj ravni rasla jedan posto.
Promjene u zaposlenosti u odnosu na prethodni kvartal u eurozoni i EU-u
U godišnjoj usporedbi, Malta je opet najbolja s rastom zaposlenosti od 5,8 posto, a slijedi Irska s četiri posto. Najveći je pad bio u Finskoj, od 0,8 posto, nakon čega dolaze Rumunjska i Bugarska s padom od 0,6 posto.
Hrvatska je zaposlenost rasla 1,9 posto na godišnjoj razini.
Ukupno je, prema sezonski prilagođenim brojkama, u trećem tromjesečju u eurozoni bilo zaposleno 168,7 milijuna ljudi, a u EU-u 216,6 milijuna.
Kombinacija podataka o bruto domaćem proizvodu i zaposlenosti daje uvid u radnu produktivnost.
Ako se gleda broj radnih sati, produktivnost je pala za 1,2 posto u eurozoni te za jedan posto u EU-u na godišnjoj razini. Gledano prema broju osoba, produktivnost je u eurozoni za 1,2 posto niža, a u EU-u za 1,1 posto.
U razdoblju prije pandemije, između 2013. i 2018. godine, rast produktivnosti varirao je oko jedan posto u oba područja.