Značajan priljev stranaca u Hrvatskoj: U 2023. se doselilo 69.396 ljudi

U Hrvatsku se u 2023. godini iz inozemstva doselilo 69.396 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39.218 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio 30.178. U 2023. se iz inozemstva doselilo 15,6 posto hrvatskih državljana i 84,4 posto stranaca, a odselilo 64,8 posto hrvatskih državljana i 35,2 posto stranaca, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 18,8 posto doselilo se iz Ukrajine, a 12,2 posto iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (28,3 posto).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (68,5 posto). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (63,1 posto). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,8 posto).

U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2023. najveći su udio imali Grad Zagreb (20,5 posto), Splitsko-dalmatinska županija (12,3 posto) i Istarska županija (10,4 posto). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvom je mjestu bio Grad Zagreb (21,3 posto), a slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (9,1 posto) i  Zagrebačka županija (8 posto).

Unutarnja migracija

U 2023. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 73.186 osoba.

Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,6 posto). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 53,9 posto.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2023., najviše osoba (41 posto) selilo se između županija, između gradova ili općina iste županije selilo se 37,7 posto osoba, a između naselja istoga grada ili općine selilo se 21,3 posto osoba.

Migracije stanovništva između gradova ili općina iste županije u 2023. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji i u Primorsko-goranskoj županiji. Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (2081 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je 13 županija i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (pad od 493 osobe), Osječko-baranjskoj županiji (pad od 484 osobe) i Brodsko-posavskoj županiji (pad od 352 osobe).

Ukupna migracija u 2023.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2023. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Grad Zagreb (5528 osoba), Istarska (5327 osoba) i Splitsko-dalmatinska županija (4739 osoba).

Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska (706 osoba), Požeško-slavonska (612 osoba) i Osječko-baranjska županija (531 osoba).