Gotovo još jedna Hrvatska živi u iseljeništvu

Gotovo još jedna cijela Hrvatska živi raseljena u različitim državama u svijetu. Naime, prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske čak 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.  

Podaci se temelje na procjenama hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.

Na prvom mjestu među zemljama u kojima se nalazi najviše iseljenika i njihovih potomaka je SAD, u kojem je živi njih 1,2 milijuna. Odmah iza na listi je Njemačka s oko 500 tisuća te slijede Argentina, Australija i Kanada s oko 250 tisuća. U Čileu živi oko 200 tisuće Hrvata, na Novom Zelandu 100 tisuća, a u Austrija za njih 90 tisuća.

U Švicarsku se smjestilo oko 80 tisuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, u Brazil njih 70 tisuća, dok Italija broji njih 60 tisuća. U Francuskoj i Švedskoj živi oko 40 tisuća iseljenika i njihovih potomaka, dok je u popularnoj Irskoj oko 20 tisuća.

Nizozemska je dom za njih 10 tisuća, Južna Afrika za oko osam tisuća, dok ju po broju Hrvata prate Belgija i Peru sa po sedam i šest tisuća. Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.

Ovi rezultati ne čude s obzirom na to da su Hrvati tradicionalno od 1880-ih do Prvog svjetskog rata iseljavali u SAD, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland. Zatim su od 1918. godine do Drugog svjetskog rata iseljenici bili fokusirani na države kao što su Njemačka, Francuska, Belgija, te neposredno poslije rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi.

Države zapadne Europe, Australiju, Novi Zeland i Kanadu postale su glavna odredišta za iseljenike nakon 1965. godine, dok su države kao što su Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland bile glavna odredišta 90-ih godina kada iseljavanje obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja.

Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, a zanimljivo je da starije hrvatsko stanovništvo koje obilježava ekonomska imigracija još pokazuje interese za događanja u domovini. Istovremeno, mlađa generacija je asimilirana, ali zainteresirana je za hrvatske korijene.

Iz DZS-a ističu da je upravo skupina ekonomskih imigranata koji su se iseljavali šezdesetih godina prošlog stoljeća vrlo specifična. Uglavnom žive u državama zapadne Europe, a dok je dio njih dobro integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), drugi dio se još uvijek smatra privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.

Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom, kažu u Uredu.