.webp){kind=icon}
Poslodavci vape za radnom snagom, a radnike je sve teže pridobiti, pogotovo kada područje na kojem zapošljavaju nosi još vrlo svježe i vidljive ožiljke prirodne katastrofe od koje je prošlo dvije godine. Ministri se smjenjuju zbog usporene obnove koja je raselila lokalnu radnu snagu, ali na to se poduzetnici više previše ne obaziru. Dosad su već morali pronaći vlastite moduse operandi kako bi opstali. Kako je poslovati u području najpogođenijem potresom zbog kojeg se osipa Vlada, za Bloomberg Adriju ispričao je Amor Baraković, direktor kogeneracijskih elektrana unutar Šerif grupe.
Ta grupacija unutar koje posluju Drvni centar Glina, Drvna industrija Gorski kotar 1, kogeneracijske termoelektrane u Glini, Karlovcu i Brinju te Translogistika Glina, zapošljava oko 720 ljudi, od kojih njih gotovo 550 radi u Glini.
U prvom valu iseljavanja, neposredno nakon potresa 29. prosinca 2020. godine kojem je epicentar bio u Petrinji, tvrtka je izgubila mnogo radne snage. Baraković ističe kako je radne snage nedostajalo i prije potresa, a u kojoj mjeri, pokazuje podatak da su nakon potresa zatražili između 100 i 200 radnih dozvola za strane radnike.
Čitaj više
Istraživanje pokazalo: U Hrvatskoj su najplaćeniji kontrolori leta
Prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.522 kune.
12.01.2023
Microsoft uvodi neograničen godišnji odmor
Slijedeći primjer LinkedIna u kojem su to već proveli, američki zaposlenici Microsofta imat će neograničen godišnji.
12.01.2023
Krajem prosinca na burzi je bilo 117.816 nezaposlenih Hrvata
U prosincu je u odnosu na studeni broj povećan za 1,4 posto, a na godišnjoj razini smanjen za 6,3 posto.
10.01.2023
Rekordna potražnja za radom na hrvatskom tržištu u 2022.
U 2022. OVI indeks rastao za 26 posto.
04.01.2023
"Najveći je problem što ljudi odlaze. Moramo zapošljavati ljude iz Slavonije i drugih dijelova države i svijeta jer jednostavno nemamo dovoljno kadrova. Najveći val iseljavanja bio je nakon potresa, sada se situacija malo stabilizirala, neki su sami uspjeli obnoviti kuće. No našim zaposlenicima i dalje nije lako, mnogi još žive u neobnovljenim kućama i kontejnerima", navodi Baraković, koji je sa svojom obitelji u tim prvim danima nakon potresa u Glini podmetnuo leđa te prostorne kapacitete Drvnog centra ponudio građanima za noćenje, skladištenje humanitarne pomoći te organiziranu pripremu obroka. Također su ponudili i svoje ruke te organizirali rad mnogobrojnih volontera koji su priskočili u pomoć.
Tada je sav biznis stao.
No 2021. godina je za grupaciju bila godina oporavka. U toj je godini, kako se navodi u financijskom izvješću, Šerif grupa ostvarila prihod od 461 milijun kuna, što je bilo 30 posto više u odnosu na 2020. godinu. Od toga su uprihodili 280 milijuna kuna prodajom svojih proizvoda u inozemstvu, 139 milijuna kuna prodajom električne, a 3,3 milijuna kuna prodajom toplinske energije. Preostale prihode tvrtka je ostvarila potporama za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom i posljedicama katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke županije te naplatom štete nastalom u potresu.
Zahvaljujući polici osiguranja, dosad su uglavnom sanirali štetu na pogonima. No kadrovske probleme još uvijek saniraju.
"Situacija je takva da ulažemo u tehnologije prerade kojima se smanjuje potreba za radnicima koji rade na preradi. Trenutno nam ih fali između 50 i 70. Ulaganjem u nove tehnologije težimo finalizaciji proizvoda, ali nadoknađujemo i manjak radne snage, recimo investicijom od deset milijuna kuna u proizvodnu liniju u Drvnom centru Glina smanjili smo potrebu za 40 ljudi. No, zbog prirode posla koji je fizički naporan, sve je teže osigurati radnu snagu. Imamo smještajne kapacitete za 180 radnika kojima osiguravamo i hranu. Čak smo kupovali i strojeve koji olakšavaju fizički rad poput vakuum držača za daske da ih se ne treba nositi. No ni to ne pomaže puno, ljudi odlaze van", tumači Baraković. Dodaje kako tvrtka uspijeva zadržati 550 ljudi na tom području zahvaljujući tome što isplaćuju iznadprosječne plaće u svom sektoru.
Od političkih smjena koje bi trebale barem naizgled pridonijeti ubrzanju obnove, nema nekih očekivanja. Problem nije toliko organizacijske prirode koliko je riječ o nedostatku kvalitetnog kadra koji bi mogao apsorbirati toliku količinu predmeta, smatra. Organizacijski se sve može dogovoriti neovisno o tome tko je ministar, ali puno je veći problem jaz plaća između privatnog i javnog sektora. Kako napominje, državna uprava sada kaska za realnim sektorom i nema mogućnost zaposliti dovoljno kvalitetnih kadrova, a i tu veliki pritisak stvara i to što je otišao veliki broj ljudi.
Smanjenje ulaganja
Šerif grupu potresaju i drugi problemi. Rast prihoda u tek zaključenoj godini revno je pratio i rast troškova. Cijene energije su u porastu. No, iako bi na tome možda mogli profitirati, ugovori s HEP-om u tome ih zauzdavaju. I sami su povlašteni potrošači, a ispada da energiju koju proizvedu prodaju po gotovo jednakoj cijeni koju i sami kao povlašteni korisnici plaćaju.
"Cijena električne energije trenutno je na tržištu viša od 400 eura. Mi je kupujemo po povlaštenim uvjetima za oko 200 eura, a isto tako ugovorili smo s HEP-om da je njima prodajemo po oko 200 eura. Mi smo sada na neki način umjesto povlaštenih korisnika postali oni koji subvencioniraju građane", komentira Baraković.
Ipak, iako su ulazni troškovi rasli, u prethodnoj su godini ostvarili dvoznamenkasti rast.
"Ova godina je svima bila dobra. Sada je pitanje koliko će efekti ulaska u eurozonu i Schengen utjecati na gospodarstvo, pa i na nas. Promotre li se porezne i bankarske politike, Euribor je s nule skočio na više od dva posto, što znači da se za toliko povećavaju i krediti, što nije malo kada imate velike investicije. Kad izvori financiranja poskupe, to automatski smanjuje planove za buduća ulaganja", komentirao je.
Drvni centar u Glini | Šerif grupa
Dosad je Šerif grupa imala velike investicije u elektrane na biomasu te popratne sadržaje poput pilana, sušionica i parionica, no u ovoj će se godini malo primiriti s investicijama. Fokus će im biti na ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti kako bi se smanjili troškovi poslovanja i osigurala konkurentnost u slučaju nekih globalnih poteškoća.
"Prošle smo godine zatvorili nekoliko ciklusa ulaganja. Investicije planirane za ovu godinu su više interne prirode. Gledat ćemo da pospješimo vlastite energetske kapacitete ugradnjom solara zbog rastućih cijena energije. Osim cijene rada, sirovine i energije, budući da poslujemo na globalnom tržištu, najviše ćemo ovisiti o tome što će se događati na svjetskim tržištima prodaje drva."
Zasad je stanje u redu, tvrdi. Međutim, kako su orijentirani na izvoz u arapske zemlje, na Daleki i Bliski istok, tržišta koja su podložna utjecajima rata u Ukrajini, reperkusije tih događanja na tržište energije mogu na njih negativno utjecati jer se sukladno tome određuju potrebe za drvom.
"Mi smo trenutno u dobrim ugovornim odnosima i sad je sve okej, ali na svjetskom tržištu sitnice mogu odlučivati hoće li se nešto poremetiti ili ne. Nekad nije problem proizvesti i prodati robu te dogovoriti cijenu, već to što je ne možete prevesti. To se zna dogoditi, recimo kada brodovi idu za Ukrajinu pa ih nedostaje za prijevoz naše robe", priča Baraković.
Dodaje kako je optimist. Smatra da će ulazak u Schengen i eurozonu donijeti puno više od ovih bojazni oko zaokruživanja cijena. Osigurat će određenu sigurnost, a mogao bi se pozitivno odraziti i na turističku sezonu. Upravo u tom smjeru možda će u nekom dugoročnijem smjeru krenuti ulaganja Šerifa. Diverzifikacija portfelja i ulazak u turistički sektor negdje na srednjem Jadranu zasad ih samo mami, no s jednim zanimljivim projektom već su na korak do toga da krenu u realizaciju. Riječ je o elektrani na geotermalne izvore. Ipak, za sve to treba vremena, oprezno zaključuje jedan od suvlasnika Šerif grupe koja je usred razorenog grada uspjela osigurati opstanak.
