Jeste li znali da je nezaposlenost u Hrvatskoj manja nego u Švedskoj?

Pozitivna gospodarska kretanja u Hrvatskoj posljednjih se godina mogu prikazati na nekoliko načina. BDP kao pokazatelj je najbolji kompozit opće slike gospodarstva, ali zapravo usko korelira s ostalim, uvjetno rečeno manjim i "stvarnijim" pokazateljima.

Jedan od njih je stopa nezaposlenosti, glavni indikator koji se koristi za ocjenjivanje stanja na tržištu rada. Iako je za dobiti potpunu sliku o tržištu rada potrebno imati i informacije o stopi radne aktivnosti, broju radno aktivnog stanovništva, dobnoj strukturi radnika itd., nezaposlenost je svojevrsni "kanarinac u tunelu" po pitanju ne samo uvjeta na tržištu rada nego i o općenitim trendovima u gospodarstvu.

U tom smislu je zanimljiva činjenica da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj već nekoliko godina manja nego stopa nezaposlenosti u Švedskoj, državi koja se često uzima kao ideal snažnog gospodarstva sa sigurnim tržištem rada, širokim socijalnim pravima i općenitom visokom kvalitetom života.

U rujnu ove godine je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 4,8 posto, što je najmanja razina otkad postoje mjerenja. Rezultat je to desetljetnog pada, od čak 17,9 posto stope nezaposlenosti u ožujku 2014. do danas. Podaci su sezonski prilagođeni da se eliminira cikličnost koja nastaje zbog rasta zapošljavanja u vrijeme turističke sezone.

Demografski uvjeti

Tako stopa nezaposlenosti kontinuirano pada duže od desetljeća, uz kratkoročni rast za vrijeme pandemije COVID-19. Svjetska financijska kriza 2008. napravila je veliku štetu gospodarstvu Hrvatske, pa je stopa nezaposlenosti narasla s 8,3 posto krajem 2008. na vrhunac od 17,9 posto u ožujku 2014.

Kretanje stope nezaposlenosti u Švedskoj je u 21. stoljeću bilo puno stabilnije nego u Hrvatskoj, ali od kraja 2019. veća je nego u Hrvatskoj. Taj povijesni presjek ima nekoliko razloga, jedan od kojih su razlike u demografskim kretanjima između dviju država.

Iako je stopa nezaposlenosti Hrvatske postala manja nego Švedske u svim dobnim kategorijama, najveća razlika je po pitanju nezaposlenosti mladih do 25 godina starosti. Mladi u Hrvatskoj su povijesno imali velike probleme s pronalaskom posla, a na vrhuncu prošle krize, tj. 2013. je svaka druga mlada osoba koja se ne školuje bila nezaposlena.

Prezasićenost mladim radnicima

Otad je nezaposlenost mladih u oštrom padu, za što je osim gospodarskog oporavka značajan val iseljavanja nakon ulaska u EU. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), iz Hrvatske je od 2013. do 2023. iselilo 389 tisuća ljudi, od čega velik broj mladih.

S druge strane, Švedska je useljenička država. Na vrhuncu migrantskog vala 2015. godine je u nju uselilo 163 tisuće ljudi. Broj je zadnjih godina pao na manje od 100 tisuća godišnje, posebno za vrijeme i nakon pandemije.

Prema najnovijim informacijama Migracijske agencije Švedske, u prvih pet mjeseci ove godine je više ljudi iselilo nego uselilo u Švedsku, što se dogodilo prvi put u 50 godina, ali desetljeća visokog useljavanja ostavila su svoj trag, među ostalim u očitoj prezasićenosti tržišta rada mladim radnicima.

Stopa nezaposlenosti je važan indikator općeg ekonomskog stanja u državi. Jedna od dinamika koja vrijedi je tzv. Okunov zakon, prema kojem BDP države okvirno mora rasti tri posto posto u godinu dana da bi se stopa nezaposlenosti smanjila za jedan posto.

Naravno, taj odnos nije isti u svim razdobljima i u svim državama, ali obavljena ekonomska istraživanja potvrđuju načelno pravilo da je potreban nekoliko puta veći postotni rast BDP-a za smanjenje nezaposlenosti od jedan posto.

Tri hrvatska ciklusa

Na primjeru Hrvatske je vidljiva ta veza, jer je nezaposlenost padala u razdobljima rasta BDP-a, a rasla u razdobljima pada BDP-a. Konkretno, od početka 21. stoljeća vidljiva su tri ciklusa.

U prvom, od 2000. do kraja 2008. snažan rast BDP-a korelira s padom stope nezaposlenosti. Drugi ciklus počinje dolaskom svjetske financijske krize, nezaposlenost raste, a Hrvatska tek 2015. ostvaruje rast BDP-a.

Brži pad stope nezaposlenosti počinje upravo 2015., čime počinje treći ciklus. BDP otad raste, a nezaposlenost pada. Pandemija COVID-19 je privremeno zaustavila trendove, ali su se nastavili već 2021., rezultirajući povijesno niskom stopom nezaposlenosti ove godine.

Stopa nezaposlenosti u Švedskoj je u srpnju 2019. prvi put u povijesti bila veća nego u Hrvatskoj, a otad se razlika povećala. Postpandemijski oporavak Švedske je bio slabiji nego Hrvatske, pa je nastala trenutna situacija da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 3,8 postotna boda manja nego u Švedskoj.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar