Vjerovali ili ne - naknada za nezaposlene u Hrvatskoj veća je nego u Sloveniji

Popularno se smatra da su radnici u Hrvatskoj slabo zaštićeni i općenito imaju mala prava. Desetljećima se zaštita radnika pokušavala ostvariti čestim izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Radnici u mnogočemu jesu bili "potrošna roba" i poslodavci su uglavnom imali stav: "Ako nećeš ti, lako nađem tko hoće." Bez obzira na to koliko puta i kako se promijenio Zakon o radu, to je ostala konstanta.

Zadnjih se godina situacija promijenila zbog velikog pada nezaposlenosti i manjka radne snage. Sada je pregovaračka moć na strani radnika umjesto poslodavaca, što radnička prava štiti daleko bolje od Zakona o radu. No i država ima ključnu ulogu u tome, i to najviše preko osiguravanja "sigurnosne mreže" (engl. safety net) zaposlenicima. Glavni način da se to postigne osiguravanje je dovoljno visoke naknade za nezaposlenost u slučaju gubitka posla, čime se umanjuje strah radnika od otkaza i omogućuje dovoljno vremena da potraže drugi posao u skladu sa svojim kvalifikacijama, bez pritiska vremena, tj. financija.

Po tom pitanju ostvaren je značajan napredak u Hrvatskoj. Ne toliko davno to je bilo nezamislivo, ali trenutačni iznos maksimalne novčane naknade za nezaposlenost je u Hrvatskoj veći nego u Sloveniji.

Iznosi maksimalno 915,6 eura u Hrvatskoj, a 892,5 eura u Sloveniji. Rezultat je to višegodišnjeg povećavanja iznosa maksimalne naknade u Hrvatskoj i višegodišnje stagnacije naknade u Sloveniji.

Već 13 godina maksimalni je iznos u Sloveniji isti, dok je u Hrvatskoj od 2021. povećan s 4.730 kuna (630 eura) na sadašnjih 915,6 eura, za 285,6 eura ili čak 45 posto.

U ožujku ove godine bilo je 15.333 korisnika novčane naknade za nezaposlenost u Sloveniji, a 25.377 u Hrvatskoj. Otprilike svaki treći nezaposleni u Sloveniji primao je naknadu, a u Hrvatskoj svaki četvrti.

Slovenija više od desetljeća nije povećala naknadu za nezaposlene

U tijeku je velika rasprava u Sloveniji oko povećavanja naknade za nezaposlene. Prema predloženom amandmanu na Zakon o regulaciji tržišta rada, naknade za nezaposlenost bile bi ograničene na 130 posto minimalne plaće. Toliko bi nezaposleni primali prva tri mjeseca, nakon čega bi se iznos smanjivao: sljedeća tri mjeseca maksimalno 110 posto minimalne plaće, sljedećih šest mjeseci maksimalno 100 posto minimalne plaće, a nakon 12 mjeseci maksimalno 80 posto minimalne plaće.

Efektivno bi to značilo da bi, s obzirom na minimalnu plaću od 1.277,72 eura bruto za ovu godinu, najviša naknada za nezaposlenost ove godine bila 1.661 euro (prva tri mjeseca primanja), a najniža 958 eura.

To je prihvatljivo i poslodavcima i sindikatima, ali nije prihvatljivo ministarstvu financija, koje blokira novi zakon zbog povećanja naknade za nezaposlenost. Iz ministarstva argumentiraju da to može ugroziti održivost javnih financija.

To je poprilično nejasan stav s obzirom na to da je u Sloveniji tijekom ožujka ove godine bilo samo 15.333 primatelja naknade za nezaposlenost, daleko manje nego početkom 2013. kada je na ukupno 124 tisuće nezaposlenih broj primatelja naknade sigurno bio puno veći (ne primaju svi nezaposleni naknadu za nezaposlenost). Točnije, ako se pretpostavi da je otprilike svaki treći nezaposleni primao naknadu kao sada, tada je bilo više od 40 tisuća primatelja naknade.

Prema podacima slovenskog zavoda za zapošljavanje, u ožujku je 15.333 primatelja naknade za nezaposlene prosječno primalo iznos od 863,81 eura. To znači da je trošak te mjere 13,24 milijuna eura mjesečno ili 158,88 milijuna eura godišnje. Da se naknada poveća prema prijedlogu, tj. da najviša naknada ove godine postane 1.661 euro, uz isti broj korisnika mjesečni bi trošak narastao na 25,47 milijuna eura, a godišnji na 305 milijuna eura, što je dodatnih 146 milijuna eura.

Velike razlike među hrvatskim županijama

Što se tiče Hrvatske, u ožujku je bilo 25.377 primatelja naknade za nezaposlene. Oko četvrtine ili 26,2 posto nezaposlenih prima naknadu, ali postoje velike varijacije među županijama. Najveći postotak nezaposlenih prima naknadu u Istarskoj županiji, njih 53 posto. Slijede Varaždinska (43 posto) i Zadarska županija (31 posto). Najmanji postotak primatelja je u Osječko-baranjskoj (13 posto) i Brodsko-posavskoj županiji (14 posto).

Taj pokazatelj može biti indikator zdravlja tržišta rada. U županijama koje imaju nizak postotak primatelja naknade u ukupnom broju nezaposlenih vjerojatno se radi o tome da je većina nezaposlenih nezaposlena više od godine dana, što znači da je mala šansa da se vrate na tržište rada.

Visok postotak primatelja naknade za nezaposlenost u nekim županijama dobar je znak, jer sugerira da je velik dio nezaposlenih kratkoročno nezaposlen, manje od godinu dana, i da će se vjerojatno brzo ponovno zaposliti zbog dinamičnijeg tržišta rada.

Situacija u Hrvatskoj sve je bolja

U relativno kratkom roku tržište rada se u Hrvatskoj radikalno promijenilo uslijed visokog rasta gospodarstva. Osim općenitih pokazatelja poput kumulativnog BDP-a, u čijem je rastu Hrvatska jedna od najboljih u EU-u od 2019., to se vidi i na konkretnijim brojkama.

Primjerice, sve do 2015. je u Hrvatskoj bilo više od 300 tisuća nezaposlenih. 2024. ta je brojka pala ispod 100 tisuća. Slično se kretao i broj korisnika naknade za nezaposlenost, koji je pao sa 78 tisuća 2010. na 20 tisuća 2024. godine.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar