Strani radnici već su neko vrijeme goruća tema u Hrvatskoj, no upravo oni posljednjih godina neosporno popunjavaju rupe na hrvatskom tržištu rada. Također, strani radnici su u pravilu puno slabije plaćeni od domaćih, iako su im plaće snažno rasle od 2021. do 2024. godine. Prosječna bruto plaća među najtraženijim zanimanjima stranih radnika se 2024. kretala između 926,51 i 1.049,68 eura. Koliko su strani radnici plaćeni?
Nakon što je to najavio Revolut, ispostavilo se da sve više kompanija koje nisu iz tog sektora planiraju ulazak na telekomunikacijsko tržište. Trend u kojem pretežito fintech kompanije pokazuju ambiciju da postanu igrači u mobilnim uslugama krenuo je u Velikoj Britaniji, a počinje se širiti i na drugim tržištima.
Rastući kineski trgovinski suficit s Europskom unijom izaziva sve veće zabrinutosti da bi članice Unije mogle postati odlagalište jeftine kineske robe uslijed sve napetijeg tarifnog sukoba između Washingtona i Pekinga.
Investitorima nedostaju financijski poticaji za postizanje održivih ciljeva, zbog čega su izloženiji gubicima kada dođe do promjene tržišnog sentimenta.
Došli za 700 eura, a sad dižu cijene rada – Kolike su plaće stranih radnika u Hrvatskoj?
Građani Hrvatske se još nisu priviknuli na novu stvarnost, na činjenicu da je Hrvatska postala privlačna država za strane radnike. Novo stanje rasta plaća, niske nezaposlenosti, rasta broja stranih radnika i lakšeg pronalaska zaposlenja je toliki šok da ga mnogi odbijaju priznati usprkos nizu makroekonomskih pokazatelja koji ga potvrđuju. To ne treba čuditi nikoga tko je živio (i preživio) zadnjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj.
Revolut nije jedini, sve više igrača želi na telekomunikacijsko tržište
Poznata fintech kompanija Revolut nedavno je objavila da planira zakoračiti u telekomunikacijski sektor i postati konkurent tradicionalnim kompanijama. Iako za početak izlaze na dva tržišta kako bi testirali uslugu, izgleda da nisu jedini koji su se odlučili na takav potez. Sve više kompanija baca oko na telekomunikacijski sektor.
Hoće li EU postati odlagalište za jeftine kineske viškove
Dok europski dužnosnici pojačavaju nadzor kako bi spriječili navalu kineskih proizvoda koji se sve teže plasiraju na američko tržište, podaci već pokazuju da je kineski suficit s Europskom unijom dosegnuo rekordnih 90 milijardi dolara u prva četiri mjeseca ove godine. Količina kineskog izvoza koja već stiže u Europu od pandemije nadalje pobuđuje zabrinutost da bi se taj priljev mogao dodatno ubrzati kada SAD počne sustavno primjenjivati više carine.
Tržišta i dalje ignoriraju klimatske rizike, a investitori su sve izloženiji
Unatoč godinama nastojanja da se ulaganja s naglaskom na okoliš i društvenu odgovornost učine financijski privlačnima, i dalje ne postoji dovoljno mehanizama koji bi potaknuli banke i upravitelje imovinom da usmjeravaju kapital na način koji dugoročno štiti planet i njegove stanovnike, navodi se u studiji Centra za održivo financiranje Instituta za liderstvo u održivosti Sveučilišta u Cambridgeu (CISL)
Slijedi…
Tjedan završavamo statističkim podacima. Državni zavod za statistiku (DZS) donosi indeks potrošačkih cijena, dok Eurostat donosi podatke o registraciji tvrtki i stečajevima za prvo tromjesečje te podatke za međunarodnu trgovinu robom.
.webp){kind=icon}
