IT i građevina najsektori za zapošljavanje u zadnjih pet godina, financije razočarale

Informatika i građevina bili su najpropulzivniji sektori kad se radi o stvaranju novih radnih mjesta u posljednjih pet godina, dok su banke, osiguravatelji i njima srodne tvrtke podbacile, pokazuje statistika. Brojke Državnog zavoda za statistiku (DZS) tako potvrđuju ono što se moglo naslutiti gledajući oglase za posao, ali i čitajući i slušajući komentare poduzetnika i analitičara.

U tvrtkama koje posluju u popularnom IKT sektoru, koji uključuje informatiku i telekomunikacije, u siječnju ove godine bilo je nešto više od 60,5 tisuća zaposlenih dok su pet godina prije, pred samu pandemiju u siječnju 2020. one zapošljavale 43,7 tisuća ljudi. Konkretnije, broj zaposlenih skočio je za 16,9 tisuća, odnosno čak 39 posto.

Sličan rast, a zbog dvostruke veličine sektora i utjecajniji, ostvarilo je građevinarstvo. Tamo je rast iznosio 36 posto, odnosno u pet godina je broj zaposlenih skočio za 33,3 tisuće. Na početku 2020. građevinske tvrtke zapošljavale su 93 tisuće radnika da bi to do danas poraslo na 126,3 tisuće.

Oba trenda ne čude. Već se i brzinskim pogledom kroz prozor u bilo kojem gradu u Hrvatskoj može uočiti dizalica ili gradilište. Građevinskih projekata ne bi manjkalo da i nije potresne obnove u središnjoj Hrvatskoj, a izdašna pomoć iz proračuna Europske unije gotovo pa jamči stalan dotok kapitala. Podaci za 2024. godinu još nisu dostupni, no u 2023. ukupni prihodi kompanija građevinskog sektora iznosili su 13,5 milijardi eura, 2,5 milijarde eura više nego godinu prije.

Propulzivnost domaćeg informatičkog sektora nije tako lako vidljiva kroz prozor, ali sveopća digitalizacija društva osigurava hrpu posla za sve sklone programiranju, kodiranju i sličnim poslovima. Hrvatski IT sektor je paralelno s pandemijom i ranim postpandemijskim razdobljem uhvatio vrlo snažan zalet kad se zapošljavalo mlado i staro, zoomere i boomere, one vične mobitelima i one vične abaku. Nakon toga trend je bitno usporen, pa je u posljednjih godinu dana broj zaposlenih u IKT sektoru porastao za manje od tri posto, odnosno stvoreno je tek 1,7 tisuća novih radnih mjesta.

Iz gospodarskih sektora koji su pridonijeli stvaranju novih radnih mjesta ne može se izostaviti neizbježna trgovina. U usporedbi s građevinom i informatikom gdje je relativni porast bio viši od 35 posto, on je u trgovini dosta niži, no zbog same veličine sektora čak i ostvarenih deset posto rasta u posljednjih pet godina značilo je gotovo 21 tisuću novih radnih mjesta.

Od popularnih sektora od kojih se u Hrvatskoj mnogo očekuje još valja spomenuti i ugostiteljstvo. S 12,5 tisuća novih radnih mjesta u posljednjih pet godina, odnosno rastom od 17 posto, turizam pokazuje solidan rast, iako treba imati na umu kako se radi o brojkama iz siječnja. S jedne strane to su izvansezonske brojke koje bi zapravo trebale realnije pokazivati stvarne promjene u domaćem ugostiteljstvu, a s druge strane značaj turističkog sektora kad je u pitanju zaposlenost svakako je bolje vidljiv ako se uključi i sezonsko zapošljavanje.

Ugostiteljstvo doprinosi povećanju broja radnih mjesta | Zvonko Kucelin/Hina

 

Na drugoj strani, pri dnu tablice gospodarskih sektora po broju stvorenih radnih mjesta u posljednjih pet godina nalaze se poljoprivreda, financije te rudarstvo. Uz brojne kritike o stanju domaće poljoprivrede i visokim količinama hrane koje uvozimo, činjenica da je u posljednjih pet godina broj zaposlenih u tom sektoru porastao za samo jedan posto ne čudi.

Dio niskog rasta svakako bi mogao biti posljedica modernizacije proizvodnje, no kretanje broja zaposlenih definitivno potvrđuje kako u poljoprivrednom sektoru ne cvatu poslovične ruže, a čini se i malo što drugog. Krajem siječnja kompanije iz poljoprivrednog sektora zapošljavale su tek nešto više od 25 tisuća radnika.

Modernizacija, odnosno digitalizacija poslovanja, zasigurno dobrim dijelom stoji iza pada broja zaposlenih u financijskom sektoru. Prema podacima DZS-a od siječnja 2020. do siječnja ove godine broj zaposlenih u financijama smanjen je za pet posto, odnosno za dvije tisuće radnika, pa ih je tamo sada zaposleno oko 36 tisuća. Banke i osiguravatelji očito ozbiljno režu troškove za radnu snagu i sve više svojeg poslovanja prebacuju u digitalnu sferu. Iako, ako su već otpuštali ljude sa šaltera, lako je moguće da su potpomogli i spomenuto zapošljavanje u IT sektoru.

Financijski sektor čak i nije imao najveći relativni pad broja zaposlenih u posljednjih pet godina. Za to je bilo zaduženo rudarstvo. No kako u Hrvatskoj kompanije iz tog sektora zapošljavaju relativno mali broj ljudi, taj negativan trend i nije bitnije utjecao na ukupnu zaposlenost. U rudarskim kompanijama u pet godina srezano je oko osam posto radnih mjesta, ali je to značilo tek 300-tinjak zaposlenih manje.

Domaća vlast voli se hvaliti kako je zaposlenost u Hrvatskoj posljednjih godina odlična. U siječnju je bilo ukupno 11 posto više zaposlenih nego prije pet godina. Stopa nezaposlenosti nam se kreće oko 5,4 posto, što je prilično zadovoljavajuće, posebno za državu gdje je stopa još prije desetak godina bila puno bliže 20 posto.

Usporedba broja zaposlenih u posljednjih pet godina pokazuje koji su sektori bili najzaslužniji, a radi se o onima koji se ne nalaze baš tako često u proklamiranju domaćeg gospodarskog uspjeha kao, primjerice, turizam. Pažnja vlasti očito nije usmjerena u pravilnom smjeru, što potvrđuje i podatak da je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, gospodarskom sektoru koji zapošljava najviše ljudi, u pet godina porastao tek dva posto, odnosno otvoreno je tek 5,6 tisuća novih radnih mjesta.

Manjak radne snage u sektorima poput građevine i ugostiteljstva proteklih se godina nadoknađivao brzim uvozom jeftinih radnika za što se angažman države svodio na odobravanje radnih dozvola. Kad se radi o nekim drugim sektorima, gdje je nužno investirati nešto više i osigurati osposobljavanje, prekvalifikaciju ili učenje jezika, država bi očito mogla nastupiti proaktivnije. Osim ako ne računaju kako će domaća gospodarska ekspanzija ubrzo završiti.