Nakon šest mjeseci stagnacije, plaće u Hrvatskoj konačno ponovo počele rasti

Plaće u Hrvatskoj u listopadu su ponovo počele rasti nakon što su stagnirale čak šest mjeseci. Prema podacima koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u listopadu iznosila je 1.340 eura. Mjesec dana ranije, u rujnu, iznosila je 1.322 eura, a šest mjeseci prije toga u ožujku, bila je čak i četiri eura viša, odnosno iznosila je 1.326 eura.

Tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci prosječna plaća oscilirala je oko tih vrijednosti bez bitnije promjene. Ta stagnacija bila je rezultat naglog skoka osobnih dohodaka početkom godine kad su u samo mjesec dana, između veljače i ožujka, prosječne plaće skočile za više od šest posto. Za usporedbu, mjesečni porast u listopadu bio je tek 1,4 posto.

Visoki proljetni skok bio je posljedica predizbornog dizanja plaća u državnom i javnom sektoru gdje su one povećane za 10 i više posto. Nakon toga uslijedila je stagnacija koja je prekinuta tek sad, no bit će potrebno vidjeti kako su se plaće kretale u studenom i prosincu kako bi se moglo utvrditi je li listopadska promjena bila samo anomalija ili početak novog rastućeg trenda.

Za rast plaća u listopadu zaslužan je, čini se, državni i paradržavni sektor, odnosno tvrtke koje se uglavnom nalaze u vlasništvu države te lokalnih jedinica samouprave. Gledano po djelatnostima, u listopadu su najviše, za čak 13 posto, skočile plaće u šumarstvu, s rujanskih 1.277 na 1.440 eura. Plaće su snažno porasle i onima koji rade u komunalnim djelatnostima poput opskrbe strujom ili vodom gdje su one povišene između šest i deset posto.

Mada je u većini djelatnosti u listopadu zabilježen rast plaća, bilo je i onih gdje su one padale. Statistika pokazuje kako nije bilo dobro raditi u kladionicama gdje su prosječne plaće u desetom mjesecu bile čak šest posto manje nego u rujnu. Poslodavci u listopadu nisu bili blagonakloni niti u sektoru koji zapošljava najviše ljudi. Prosječne plaće u maloprodaji snižene su za nešto manje od dva posto pa su sa 1.074 eura i dalje debelo ispod državnog prosjeka.

Tradicionalno, najviše plaće u državi i dalje imaju piloti koji u prosjeku zarađuju 2.206 eura neto mjesečno ili 65 posto više od prosjeka. Visoke plaće su i znanosti te istraživanju i razvoju kao i u liječničkoj struci gdje su one u listopadu bile oko 40 posto više od državnog prosjeka. Najniže dohotke, opet nažalost tradicionalno, dobivaju oni zaposleni u proizvodnji odjeće, tekstila te zaštitarstvu. Tamo su plaće barem za četvrtinu niže od prosjeka.

Najnovija statistika otkriva kako osobni dohoci na godišnjoj razini, kao što se vole pohvaliti u Vladi, i dalje bilježe visok rast. Realno, neto plaće su u listopadu bile 11 posto više nego u istom mjesecu lani. Radi već spomenutog proljetnog skoka relativno visoke stope međugodišnjeg rasta mogu se očekivati i idućih nekoliko mjeseci. Do bitnije promjene došlo bi jedino kad bi na mjesečnoj razini došlo do oštrijeg pada što se ne očekuje.

Naprotiv, analitičari uglavnom prognoziraju nastavak rasta plaća zbog ograničene ponude radne snage. Stopa registrirane nezaposlenosti u listopadu bila je 4,7 posto i porasla je na pet posto u studenom, no rast nezaposlenosti nakon završetka turističke sezone tipičan je za Hrvatsku. Prognoze solidnog gospodarskog rasta za iduću godinu ukazuju i na očekivanja o dobroj potražnji za radnom snagom.