Čak i uz imigraciju i integraciju izgledan je manjak radnika u sektoru skrbi

Pandemija koronavirusa pokazala je brojne ranjivosti sektora dugotrajne skrbi o starijim osobama, a ponajviše je izražen problem nedovoljnog broja zaposlenih među medicinskim sestrama i njegovateljima. U Europi se kao moguće rješenje spominje imigracija i integracija imigranata, no u Hrvatskoj bi čak i takva strategija bila upitna, ističe se u novoj analizi Instituta za javne financije (IJF).

Migracije su vođene ekonomskim blagostanjem, radnim uvjetima, geografskim položajem, jezikom, kulturom i drugim čimbenicima, što znači da se Hrvatskoj neće biti lako natjecati za inozemnu radnu snagu u bilo kojem segmentu tržišta rada, pa tako i u sustavu dugotrajne skrbi. Autorica analize Marijana Bađun naglašava da bi "i kraće zadržavanje inozemnih radnika na putu prema bogatijoj zemlji bilo (...) korisno za sustav dugotrajne skrbi koji je u Hrvatskoj predugo zanemarivan, premda bi trebalo poduzeti mjere da oni ostanu što dulje. Jednostavno, korisnici ne mogu dobiti kvalitetnu uslugu skrbi bez dovoljnog broja ljudi koji će o njima brinuti".

Čak i uz poduzimanje svih mjera za povećanje privlačnosti ovog posla kod domaće radne snage, uslijed starenja stanovništva i sve manjeg broja mogućih pružatelja neformalne, tzv. obiteljske skrbi, to vjerojatno neće biti dovoljno, ističe Bađun u novom broju Osvrta Instituta za javne financije.

Hrvatska je jedna od zemalja Europske unije s odljevom osoblja u sektoru skrbi, a slično je i u Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Sloveniji. U IJF-u navode kako radnici iz ovih zemalja odlaze u bogatije zemlje pretežito radi većih plaća i boljih uvjeta rada. Prema podacima dobivenim od Hrvatske komore medicinskih sestara, iz Hrvatske je od 2013. do danas otišlo 2400 medicinskih sestara. U zdravstvu ih trenutno nedostaje 4000, a broj za dugotrajnu skrb nije poznat.

Europska strategija

Europska komisija je u rujnu 2022. predstavila Europsku strategiju za skrb, kojoj je cilj osigurati kvalitetne, priuštive i dostupne usluge skrbi u zemljama članicama Europske unije (EU) te poboljšati položaj primatelja i pružatelja formalne i neformalne skrbi. U strategiji se kao jedno od ključnih rješenja problema manjka radne snage predlažu migracije.

Inozemnim radnicima trebalo bi se omogućiti i odgovarajuće stručno usavršavanje i kvalitetno učenje jezika, ali i razviti programe njihove integracije. Komisija će nastojati uskladiti kriterije za priznavanje kvalifikacija radnika iz zemalja nečlanica, što će im omogućiti i veću mobilnost. Procjene EK su da će do 2050. u EU-u biti potrebno više od 1,6 milijuna dodatnih radnika kako bi njihov broj na 100 korisnika dugotrajne skrbi ostao isti.

Vrijeme za konkretne poteze

Preporuke za privlačenje i zadržavanje zaposlenih u dugotrajnoj skrbi uvijek se svode na isto, navode iz IJF-a, te dodaju kako je potrebno povećati plaće skrbnika, poboljšati uvjete rada, omogućiti profesionalno usavršavanje i jačati socijalni dijalog. U Hrvatskoj je dosad inicijativu za lakše zapošljavanje inozemnih radnika u dugotrajnoj skrbi pokazala Hrvatska udruga poslodavaca, no iz IJF-a kažu kako je vrijeme da Vlada konkretizira neke svoje prijedloge, a ne samo za potencijalne inozemne radnike nego i domaće medicinske sestre ili tehničare i njegovatelje. Ističu kako potplaćene medicinske sestre u dugotrajnoj skrbi u usporedbi s medicinskim sestrama u zdravstvu trebaju biti jedna od prvih tema za razmatranje i dogovor.

U svojem izvješću navode kako je medicinskim sestrama i njegovateljima koji skrbe o starijim osobama sve teže čekati provedbu preporuka te se diljem Europe odlučuju na štrajkove ili prosvjede. Mnogi su radnici tijekom pandemije napustili sektor dugotrajne skrbi, pa su sada preostali još više opterećeni.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar