Krajem studenoga je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo ukupno 116.189 registriranih nezaposlenih osoba, a u odnosu na listopad taj se broj povećao se za 3,6 posto ili 4062 osobe, dok je u usporedbi s istim razdobljem lani zabilježeno smanjenje nezaposlenih za 9512 osoba ili 7,6 posto. Iako dinamika pada od lipnja usporava, na godišnjoj je razini nastavljen trend smanjenja broja nezaposlenih evidentiranih osoba koji datira od travnja 2021. godine, a ocrtava snažan oporavak gospodarske aktivnosti nakon pandemije i nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada. Od ukupnog broja nezaposlenih pri HZZ-u, 49.883 osoba ili 42,9 posto odnosi se na muškarce, a 66.306 osoba ili 57,1 posto na žene.
U odnosu na studeni 2020. godine, broj nezaposlenih pri HZZ-u je za 40.361 osobu ili 25,8 posto manji, dok je u odnosu na studeni 2019. godine broj nezaposlenih smanjen za 12.261 osoba, ili 9,5 posto.
Na mjesečnoj razini, broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih je za 3022 osobe ili 15,1 posto manji te je krajem studenog iznosio 16.950 osoba. S druge strane, iz evidencije je izašlo 12.888 osoba, što je u odnosu na listopad smanjenje za 5,5 posto ili 753 osoba. Na godišnjoj razini, broj ulazaka u evidenciju je u studenom za 853 osobe ili 5,3 posto veći, dok je broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih za 953 osobe ili 6,9 posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ističu RBA analitičari u svojoj analizi.
Čitaj više
Raste broj zaposlenih, no na burzama i dalje zavidan kontigent radne snage
U trećem tromjesečju 2022. bilo je 1 710 tisuća zaposlenih osoba, što je porast za 5 tisuća u odnosu na isto razodoblje lani.
13.12.2022
Pad broja zaposlenih u listopadu za 0,1 posto u odnosu na rujan 2022.
U odnosu na rujan 2022. broj ukupno zaposlenih pao je za 0,1 posto, dok je broj zaposlenih žena porastao za 0,4 posto.
21.11.2022
Tržište rada u EU odolijeva pesimizmu, nezaposlenost rekordno niska
Stopa nezaposlenosti u europodručju u rujnu iznosila 6,6 posto, dok je na razini cijele EU iznosila okruglih 6 posto.
03.11.2022
U drugom tromjesečju više zaposlenih i manje nezaposlenih
To je porast za 24 tisuće, odnosno za 1,4 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2021.
23.09.2022
HZMO: U listopadu 2,2 posto više osiguranika, najveći rast u ugostiteljstvu
250.798 osiguranika evidentiran je u prerađivačkoj industriji prema djelatnostima na kraju listopada 2022.
07.11.2022
Od ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u, njih 98.392 ili 84,7 posto imalo je prethodno radno iskustvo, a najviše u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kakvih je bilo 15.835 ili 16,1 posto. U prerađivačkoj industriji ih je 13.985 ili 14,2 posto, u trgovini na veliko i malo 13.896 ili 14,1 posto, u javnoj upravi i obrani 9121 ili 9,3 posto, a u građevinarstvu 7208 ili 7,3 posto. Istovremeno je 17.797 osoba ili 15,3 posto bilo bez radnoga iskustva, što je 11 posto manje nego u studenom prošle godine. Novčanu naknadu koristile su 23.093 nezaposlene osobe ili 19,9 posto, što je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine za 2208 osoba ili 8,7 posto manje.
Radnici u tvornici drvnih proizvoda | Bloomberg
Što se tiče prijavljene potrebe za radnicima, tijekom studenog ove godine, prijavljeno je 17.678 slobodnih radnih mjesta, odnosno povećanje od 0,6 posto na godišnjoj razini, a od toga najviše u obrazovanju, 15,2 posto, te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, 14,8 posto.
Kretanja na tržištu rada su uslijed sezonalnosti podložna oscilacijama na mjesečnoj razini. Nakon završetka središnje turističke sezone i posezone, primjetno je blago povećanje broja nezaposlenih osoba koje uobičajeno traje do siječnja ili veljače. Kontinuirani pad registriranih nezaposlenih na godišnjoj razini još uvijek odražava oporavak gospodarskih aktivnosti nakon pandemije, dok smanjenje i u odnosu na pretkriznu 2019. godinu ukazuje na snažnu otpornost tržišta rada na trenutno geopolitičko i ekonomsko okruženje. Nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima, osobito u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima, pokušava se nadomjestiti radnicima iz trećih zemalja.
Naime, prema podacima HZZ-a, broj zahtjeva za rad iz trećih zemalja u prvih 11 mjeseci premašio je 120 tisuća. Usporavanje gospodarskih aktivnosti na inozemnim tržištima i u Hrvatskoj zasad nema značajniji utjecaj na kretanje (ne)zaposlenosti, što se vidi i u podacima Hrvatskog zavoda mirovinskog osiguranja i Državnog zavoda za statistiku. Neusklađenost ponude i potražnje, odnosno već prisutan nedostatak radne snage također pruža određenu otpornost tržištu rada.
.webp){kind=icon}
