Kolaps američkih tvrtki otkrio rizike - što je privatni kredit i zašto brine regulatore?

Kolaps dviju američkih kompanija, First Brands i Tricolor, usmjerio je svjetla reflektora na privatno kreditiranje i njegov rastući utjecaj na globalno gospodarstvo.

Ovi neuspjesi doveli su do značajnih gubitaka u tradicionalnim bankama i, zajedno sa zabrinutošću oko zdravlja američkih regionalnih banaka, potaknuli su pitanja o slabim kreditnim standardima i potencijalnim prijetnjama iz netransparentnog dijela financijskog sustava.

No, što je zapravo privatni kredit i trebamo li biti zabrinuti?

Što je privatni kredit?

Privatni kredit pojavio se osamdesetih godina kao relativno mala industrija koja je nudila privatne zajmove poduzećima. Za razliku od banaka, čiji su zajmovi osigurani depozitima klijenata, zajmovi privatnih kreditnih fondova financiraju se novcem prikupljenim od privatnih ulagača, uključujući mirovinske fondove, osiguravatelje i pojedince visoke neto vrijednosti.

Industrija privatnog kreditiranja doživjela je procvat nakon financijske krize 2008. godine. Tada su regulatori uveli stroža pravila za tradicionalne banke, prisiljavajući ih da drže više kapitala kao svojevrsni financijski jastuk protiv rizičnijih plasmana. Nova pravila zahtijevala su i detaljnije provjere zajmoprimaca, što je bankovno kreditiranje učinilo skupljim i sporijim. To je stvorilo prazninu na tržištu koju su privatni kreditori bili spremni popuniti.

Istovremeno, privatni kreditni fondovi profitirali su od iznimno niskih kamatnih stopa koje su im omogućile jeftino zaduživanje kod tradicionalnih banaka, čime su dodatno financirali svoje operacije. Ovaj sektor dio je nebankarskih financijskih institucija (NBFI), kolokvijalno poznatih kao "bankarstvo u sjeni", kojim dominiraju američki alternativni upravitelji imovinom poput tvrtki Blackstone, Apollo, Ares i KKR.

Prema izvješću Alternative Credit Councila i EY-a za 2024. godinu, industrija privatnih kredita narasla je na oko tri bilijuna dolara imovine, a BlackRock predviđa da će do 2030. dosegnuti 4,5 bilijuna dolara. Iako je to i dalje djelić globalne bankarske industrije s imovinom od 188,7 bilijuna dolara, njezin brzi rast privukao je pozornost globalnih regulatora.

Rizici i prednosti

Kritičari tvrde da se uspjeh privatnog kreditiranja temelji na "regulatornoj arbitraži", odnosno stjecanju konkurentske prednosti zbog slabije regulacije. Za razliku od banaka, ovi fondovi ne moraju stvarati kapitalne rezerve za pokrivanje gubitaka niti javno objavljivati rizike u svojim knjigama. Zbog manjeg nadzora, mogu odobravati zajmove brže i širem krugu poduzeća, uz potencijalno veće povrate.

S druge strane, zagovornici ističu prednosti i za zajmoprimce i za ulagače. Mirovinski fondovi i osiguravatelji mogu diverzificirati svoje portfelje i ostvariti veće dugoročne prinose, dok poduzeća mogu dobiti prilagođene zajmove znatno brže nego u banci.

"Oni preuzimaju više rizika, ali su u poslovanje uključeni bliže i češće nego što to banke tradicionalno čine", rekao je Michael Moore, čelnik britanskog udruženja za privatni kapital. "Pružatelj privatnog kredita obično je puno angažiraniji, iz tjedna u tjedan, ovisno o tvrtki s kojom radi."

Zašto je sada u fokusu?

Nedavni kolapsi dobavljača autodijelova First Brands i zajmodavca za automobile Tricolor potaknuli su strahove od loših kreditnih standarda u nereguliranim džepovima tržišta. To bi moglo značiti nevolje za širi financijski sektor, s obzirom na to da su regulirane banke i same ulagale ili posuđivale novac privatnim kreditnim fondovima.

 

Banka Jefferies otkrila je izloženost od 715 milijuna dolara prema First Brandsu, dok je JP Morgan objavio gubitak od 170 milijuna dolara povezan s Tricolorom. Glavni izvršni direktor JP Morgana, Jamie Dimon, upozorio je da će se vjerojatno pojaviti i drugi problemi. "Moja se antena digne kad se takve stvari dogode. Vjerojatno ne bih trebao ovo reći, ali kad vidite jednog žohara, vjerojatno ih ima još. Svi bi trebali biti upozoreni", rekao je Dimon.

Upozorenja regulatora i MMF-a

Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je izrazio zabrinutost zbog financijskih veza između tradicionalnih banaka i nebankarskih institucija. MMF je upozorio da bi gospodarsko usporavanje moglo imati domino efekt na cijeli financijski sustav. "Rastuća izloženost banaka prema nebankarskim institucijama znači da bi nepovoljni događaji u tim institucijama mogli značajno utjecati na kapitalne omjere banaka", navodi se u izvješću.

Međutim, nedostatak transparentnosti otežava regulatorima jasnu procjenu stvarnih prijetnji. "Procjena opsega rizika lakša je na papiru nego u praksi", rekao je Lee Foulger, direktor za financijsku stabilnost u Banci Engleske, dodajući da postoje značajni izazovi u prikupljanju pouzdanih podataka.

Jesu li potrošači ugroženi?

Obični građani nisu izravno ugroženi, no previše loših zajmova moglo bi postati problem zbog veza privatnog kreditiranja s drugim dijelovima financijske industrije, uključujući mirovinske fondove koji polako povećavaju svoju izloženost ovom sektoru. Većina sredstava dolazi od institucionalnih ulagača poput osiguravatelja i mirovinskih fondova koji traže veće prinose za mirovinsku štednju.

Značajniji gubici u industriji privatnih kredita mogli bi se preliti na širi financijski sustav, uključujući i tradicionalne banke. Banka Engleske upozorila je na rizik da bi visoko zadužene tvrtke, koje često financiraju privatni kreditori, mogle prestati otplaćivati svoje dugove i poslati šokove kroz globalni sustav.

I Banka Engleske upozorava na rizik | Bloomberg

S obzirom na to da industrijom dominiraju američke tvrtke, a politička klima u SAD-u nije sklona uvođenju novih financijskih propisa, malo je vjerojatno da će globalni nadzornici uspjeti uvesti nova pravila o transparentnosti ili kapitalu koja bi mogla napraviti značajnu razliku. Umjesto toga, uspon privatnog kreditiranja potiče rasprave o daljnjem ublažavanju regulacije za tradicionalne banke, koje se žale da ih postojeća pravila čine nekonkurentnima u odnosu na njihove neregulirane suparnike.