Najsjevernija županija učvrstila je i dodatno ojačala tijekom posljednjih desetak godina svoju poziciju u samom vrhu popisa hrvatskih županija po izvozu robe. Otkrivaju to najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni ovih dana te njihova usporedba s ranijim brojkama.
Međimurska županija se 2013. godine po vrijednosti izvoza nalazila na sedmoj poziciji među domaćim županijama. Do prošle godine uspjela se popeti za tri mjesta na četvrtu poziciju. Dodatni pokazatelj uspjeha te županije je i vrijednost izvoza po stanovniku po čemu je prestigla susjednu Varaždinsku i rezultatom došla nadomak vodećeg Grada Zagreba. U 2013. godini međimurski izvoz po stanovniku vrijedio je 3.708 eura da bi do prošle godine narastao na 10.334 eura.
Time je Međimurska županija, uz Zagreb, postala jedina regija gdje je prosječan izvoz po stanovniku viši od deset tisuća eura. Varaždinska županija, koja se 2013. godine nalazila na drugom mjestu, sada je na trećoj poziciji s dosta nižih 7.837 izvoznih eura po stanovniku.
Čitaj više
Tko su najveći trgovinski partneri hrvatskih županija?
Izvozna i uvozna tržišta se, očekivano, većinom poklapaju s onima na nacionalnoj razini, no neke županije ipak odskaču otkrivajući interesantna trgovinska partnerstva.
prije 8 sati
U doba protekcionizma, EU i Indija biraju komplementarnost. Evo tko profitira od "majke svih sporazuma"
Trgovinski sporazum EU–Indija dolazi u vrijeme globalnih trgovinskih napetosti i pruža nadu u nastavak slobodne međunarodne trgovine. Zajednički tržišta EU i Indije čine skoro dvije milijarde ljudi i oko petine svjetske ekonomije.
29.01.2026
Kako se mijenjala struktura izvoza Hrvatske od 90-ih do danas?
Hrvatska, iako uslužna ekonomija, ima čvrst industrijski temelj koji stvara najveći dio dodane vrijednosti i zapošljava više ljudi od turizma. Izvoz roba od 24 milijarde eura nadmašio je 2024. izvoz usluga, što potvrđuje važnost industrije za gospodarski rast.
18.11.2025
Veliki pad izvoza Hrvatske u SAD zbog Trumpovih carina, evo tko je najviše pogođen
Početak 2025. donio je preokret u svjetskoj trgovini nakon povratka Donalda Trumpa, poznatog po protekcionističkim politikama. Hrvatska, kao mala članica EU, osjetila je posljedice njegovih carina kroz pad izvoza u SAD.
20.10.2025
Učvršćivanju Međimurske županije pri vrhu dijelom je pomogla i zla kob nekih drugih županija koje su svojedobno bolje kotirale. S vrha popisa, iz grupe top pet županija po izvozu, tijekom posljednjeg desetljeća nestale su Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka.
Oboje ove županije povezuju Inine rafinerije: sisačka je ugašena prije nekoliko godina, a u riječkoj je tek ovih dana obilježen završetak modernizacije i remonta zbog čega je neko vrijeme bila neaktivna. Manjak njihove proizvodnje zasigurno je barem dijelom utjecao na izvozne rezultate.
Istarska županija, koja se lani našla na petom mjestu, a 2013. godine bila je i na još višoj trećoj poziciji, sada je jedina priobalna županija među vodećih pet po vrijednosti izvoza.
Ovakav razvoj lako je objašnjiv i vidljiv i iz svakodnevice. Priobalne županije u posljednjih desetljeće i pol dodatno su se okrenule uslužnom sektoru, odnosno turizmu. Istovremeno su uglavnom raščistile s industrijskom prošlošću.
Fondovi i tržište
Županije na sjeveru i istoku države obilježila su ulaganja u prerađivačku industriju uz pomoć fondova Europske unije, a na ruku im ide i nešto bolji zemljopisni položaj, odnosno blizina jedinstvenog Unijinog tržišta.
Dodatna potvrda takvih trendova može se vidjeti i iz drugih brojki. Primjerice, prosječan izvoz po stanovniku u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji je između 2013. i 2025. godine porastao s okvirnih 2,5 na oko 6,4 tisuća eura.
S druge strane, Šibensko-kninska županija jedina je u kojoj je prosječan izvoz po stanovniku u tom razdoblju čak i smanjen, s 1.466 na 1.438 eura.
Izvoz robe, naravno, nije fokus gospodarskog razvoja priobalnih županija iako bi razuman razvoj industrijskih kapaciteta mogao doprinijeti diverzifikaciji ekonomije, odnosno manjoj ovisnosti o uspjehu turističkih sezona. Teška industrija sigurno ne ide ruku pod ruku s prirodnim ljepotama, ali moderni visokotehnološki manji pogoni mogli bi naći svoje mjesto. Naravno, uz poštivanje ESG normi.
Spomenute izvozne pokazatelje iz proteklih godina, posebno vrijednost izvoza po stanovniku, treba uzeti sa zrnom soli jer je na njih utjecaja imalo i iseljavanje, posebno iz istočnih županija. Kod Grada Zagreba, pak, veliku ulogu ima činjenica da se tamo nalazi najviše sjedišta tvrtki zbog čega statistika može zavarati imaju li te kompanije proizvodne pogone razbacane po zemlji.
No izvozni podaci i usporedba među županijama mogu poslužiti kao konkurentski poticaj ili mogući orijentir prilikom odabira mjesta stanovanja. Izvozne kompanije ovisne su o globalnim tržišnim kretanjima što može biti mač s dvije oštrice.
Negativan primjer je recentno gašenje proizvodnje u vukovarskoj tvornici obuće na što se odlučio njen njemački vlasnik zbog čega je bez posla ostalo stotinjak radnica. S druge strane, Končar zahvaljujući izvozu posljednjih godina otvara nove kapacitete i aktivno zapošljava. U Međimurju možda nova tvornica ne bi bila nužna, ali u zaleđu Šibenika ne bi bila višak.
.webp){kind=icon}
