text size
Ekonomski analitičar Predrag Bejaković u srijedu je za Bloomberg Adria TV naglasio kako "ljepljivu" inflaciju u Hrvatskoj prvenstveno održavaju snažan gospodarski rast i povećanje plaća.
"Postoji više čimbenika koji na to utječu. Najznačajniji su vjerojatno više stope gospodarskog rasta. U proteklih par godina Hrvatska je ostvarila zavidan rast BDP-a od 3,7 posto, u odnosu na prosjek EU od 1,7 posto i eurozone od 1,5 posto. Taj rast gospodarstva pratio je i velik nominalni i realni rast plaća. Plaće su u Hrvatskoj prošle godine realno narasle 11 posto. U 7 mjeseci ove godine plaće su rasle oko 6 posto realno. Viši troškovi rada se prelijevaju na proizvode i usluge, kao i turistička sezona, i otuda dolazi pojačana potražnja i porast cijena – hrane, stanovanja, prijevoza i ostalih stavki", istaknuo je Bejaković.
Da inflacija i dalje ne popušta, pokazala je prva procjena kretanja cijena za rujan objavljena u utorak. Godišnja stopa inflacije bila je 4,6 posto, nepromijenjena u odnosu na kolovoz, procijenili su domaći i europski statističari. Rujan je time postao i 50. uzastopni mjesec u kojem je stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP) bila barem tri posto. Na tu razinu porasla je još u kolovozu 2021. godine.
Inflacija u eurozoni blago je ubrzala u rujnu na 2,2 s kolovoških dva posto, a podaci Eurostata pokazuju kako se Hrvatska i dalje nalazi među članicama s najbržim rastom cijena. U vrhu nam društvo prave Estonija, gdje je inflacija u rujnu bila 5,2 posto, i Slovačka s inflacijom jednakom našoj. Međugodišnji porast cijena premašio je četiri posto još jedino u Latviji gdje je bila 4,1 posto.
Najnižu inflaciju u eurozoni ima Cipar gdje su cijene bile na istoj razini kao i u rujnu lani, te Francuska s porastom od 1,1 posto.
Inicijalne procjene hrvatskih i europskih statističara ukazuju kako povišenu inflaciju i dalje diktiraju cijene hrane i pića te usluga, kao posljedica skoka cijena vezanog uz vrhunac turističke sezone. U Hrvatskoj su svoj obol dale i cijene energije, saznaje se iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku.
Potencijalno hlađenje inflacije ipak sugerira podatak o mjesečnoj promjeni cijena. U odnosu na kolovoz prosječne cijene u Hrvatskoj prošlog su mjeseca bile 0,6 posto niže i to upravo u kategorijama koje već dugo generiraju probleme: hrana i usluge. Ne dođe li do iznenađenja takav trend mogao bi se nastaviti i idućih mjeseci, no s ukidanjem dijela antiinflacijskih mjera vezanih uz cijene energenata, koje na snagu stupa 1. studenog, do kraja godine inflacija bi mogla i dalje biti povišena.
Porast inflacije u eurozoni bio je očekivan, a analitičari ne prognoziraju promjenu monetarne politike. Sastanak vijeća Europske središnje banke najavljen je za kraj listopada, a očekuje se kako će referentne kamatne stope ostati na sadašnjoj razini.
---Ažurirano dodatnim informacijama u drugom, trećem, četvrtom, petom i šestom odlomku. U četvrtak 2. listopada dodan komentar Predraga Bejakovića.
.webp){kind=icon}
