Domaće tržište kapitala ove je godine (bilo) neuobičajeno aktivno. Brokeri, investitori i drugi igrači odbijali su otići na godišnji odmor do kasnog ljeta: Span je izdao obveznicu sredinom srpnja, Žito je izlistalo dionicu krajem istog mjeseca. Uz relativno kratak odmor, aktivnost se nastavila – na početku rujna država je izdala novi "narodni" trezorski zapis, a investitori se sada zagrijavaju za najavljenu javnu ponudu dionica Tokić grupe, koju je u petak odobrio regulator, uz razne burzovne rekorde Končara i drugih dionica.
U međuvremenu, ovog su se tjedna zahuktale glasine o potencijalnom interesu Žita za preuzimanje uljare Zvijezda iz ruku Fortenova grupe. Većinski vlasnik Žita Marko Pipunić nije demantirao interes, prema prvim analizama sinergije s Tvornicom ulja Čepin, koja se nalazi unutar Žito grupe, bi imale smisla, a to smatra i konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić.
Zadnju riječ će ipak imati regulatori. Iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zasad poručuju kako će bilo kakvu ocjenu moći dati tek nakon što dobiju potpunu prijavu koncentracije.
Uz financiranje izdavanjem dionica, dio domaćih kompanija svježi kapital prikuplja i obveznicama, pa je tako do kraja kolovoza emitirano barem 373 milijuna eura korporativnih obveznica. S još jednim srednje velikim izdanjem brojka bi lako do kraja godine mogla preskočiti i 400 milijuna.
Dok jedni traže svježi kapital, drugi ga imaju viška. Končar-distributivni i specijalni transformatori našli su se među deset najvećih ulagača u trezorske zapise. U toj kompaniji bi, ako se osjećaju avanturistički, možda mogli razmotriti ulaganje u neku od četiri hrvatske meme dionice: Đuru Đakovića, Ingru, Luku Rijeka ili Zagrebačku burzu.
Slovenske dionice
Za razliku od meme dionica koje su volatilne i čije je kretanje ponekad teško objasniti, nešto sigurnija opcija su likvidne dionice iz najviših kotacija burzi. Kad je u pitanju susjedna Slovenija – omiljena investicijska destinacija hrvatskih mirovinskih fondova – analitičari su složni oko preporuke za kupnju dionice Nove ljubljanske banke, a podosta ih misli i da je dionica Krke dobra prilika.
Oni kojima lokalne i regionalne burze nisu dovoljno atraktivne, već im je izazovnije ogromno američko tržište, morat će u slučaju zarade voditi računa o ne baš jednostavnom procesu plaćanja dvaju poreza. Iako, kako otkriva Matej Vujanić, analitičar Bloomberg Adrije za tržišta kapitala, postoje načini kako optimizirati ulaganje.
Ulaganje u američke dionice može donijeti i kompliciranu poreznu obvezu | Michael Nagle/Bloomberg
Porezi su prilično omraženo davanje koje može otjerati investitore. Hrvatska ima relativno povoljno oporezivanje dobiti, pa investitori ipak ne dolaze. Porezni stručnjak Ivan Čevizović objašnjava kako su problem porezna nestabilnost i česte izmjene propisa.
Oni koji se ipak odluče na ulaganje u Hrvatsku svoje bi partnere mogli tražiti među domaćim inovatorima. Tvrtka Project O₂ razvija novi način pošumljavanja dronovima uz pomoć umjetne inteligencije. ECOcube iz Istre cilja na svjetska tržišta kompaktnim rješenjem za zbrinjavanje otpada na moru samoodrživom plutajućom stanicom koja na jednom mjestu omogućuje prikupljanje otpada, prihvat otpadnih voda i opskrbu desaliniziranom vodom.
Umjetna inteligencija u posljednje je dvije do tri godine glavna tema tehnološke industrije koja se nalazi u investicijskom zamahu. Grade se brojni novi masovni podatkovni centri, a dio posla obavlja i Vertiv. U Hrvatskoj ta kompanija ima tim od 650 ljudi, a regionalni direktor Vertiva za centralnu Europu Igor Grdić upozorava kako bi Hrvatska trebala sagraditi suvereni data centar u kojem bi se pohranjivali podaci ključni za sigurnost države i funkcioniranje digitalnih sustava namijenjenim građanima.
Podatkovni centar i druge inovacije su investicije koje bi trebale doprinositi gospodarskom rastu. Analitički tim Bloomberg Adrije ovog je tjedna objavio kako očekuju da će ove godine naš bruto domaći proizvod rasti po stopi od 3,2 posto. Investicije su tim važnije čim se spominje kako trendovi u domaćoj maloprodaji i turizmu ukazuju na potencijalne slabosti ekonomskog rasta. Rizik iz domaće maloprodaje proizlazi iz usporavanja rasta osobne potrošnje, odnosno usporavanja rasta realnih plaća.
Ministar financija Marko Primorac može biti zadovoljan prinosima na hrvatske obveznice | Emica Elvedji/Pixsell
Jedna od posljedica solidnog gospodarskog rasta posljednjih godina su stabilnije državne financije. S rastom kreditnog rejtinga postepeno su padali prinosi na državne obveznice. Ovog tjedna oni su pali ispod prinosa na obveznice Francuske ili Italije.
Državne financije možda bi bile stabilnije i puno prije da se enormni novci nisu slijevali u očuvanje brodogradnje. Nakon svega brodogradilišta se ovih dana prodaju za sitniš.
U nekom drugom svijetu, automobilska industrija gotovo je u potpunosti uronila u električnu mrežu, a tome su možda pridonijele i afere s kontroverznim taktikama za prodaju automobila koje su uključivale i varanje na testovima za ispušne plinove. Prošlo je deset godina od "dieselgatea", a ljubav domaćih vozača prema automobilima s dizelskim motorima nije se previše promijenila.
Prodaja luksuznih električnih automobila baš i ne ide | Krisztian Bocsi/Bloomberg
Imajući u vidu ljubav domaćih vozača prema luksuznim limuzinama, možda i naši kupci dijelom stoje iza spoznaje do koje dolaze u Porscheu i Mercedesu: luksuzna električna vozila baš se i ne prodaju.
Probleme velikih europskih proizvođača možda će jednog dana riješiti umjetna inteligencija. Mada su proteklog tjedna objavljeni revidirani podaci o rastu američke ekonomije koji su pokazali nešto brži rast u odnosu na prethodne procjene, na tržištima se i dalje sukobljavaju oštar pesimizam i euforični optimizam.
Konkretnijih revolucionarnih skokova u ekonomiji zahvaljujući umjetnoj inteligenciji još nema. Signali slabosti gospodarstva u Sjedinjenim Američkim Državama se ignoriraju i svi se uzdaju u budućnost umjetne inteligencije. Vrijeme će, dakle, pokazati ima li ovom trenutku barem one prave.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...