Trendovi u maloprodaji i turizmu ukazuju na potencijalne slabosti domaćeg gospodarskog rasta

Trendovi u domaćoj maloprodaji i turizmu ukazuju na potencijalne slabosti za budući gospodarski rast Hrvatske. U drugom kvartalu ekonomiju su nam gurali snažna potrošnja kućanstava, rastuće plaće i nastavak investicija, ali tvrdoglava inflacija uz maloprodaju i turizam mogli bi predstavljati rizik za nastavak rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) po sadašnjim stopama, ističu analitičari Bloomberg Adrije.

U najnovijoj reviziji makroekonomskih prognoza naši analitičari ipak očekuju kako će ove godine hrvatska ekonomija rasti po solidnoj stopi od 3,2 posto. Njihova je procjena u skladu s nedavno revidiranom prognozom Hrvatske narodne banke (HNB) čiji ekonomisti također očekuju rast od 3,2 posto, dok u Ministarstvu financija procjenjuju 3,3 posto. Ekonomisti koje je sredinom srpnja anketirao Bloomberg imaju nešto niža očekivanja i drže da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2,8 posto.

Detaljni pregled za sljedeći kvartal možete pronaći OVDJE.

Maloprodaja je u srpnju bila četiri posto niža nego u lipnju iako za prvih sedam mjeseci još uvijek bilježi rast. Turistički dolasci i noćenja su do kraja kolovoza tek blago porasli u odnosu na isto razdoblje lani, a broj izdanih građevinskih dozvola u prvih je sedam mjeseci za 0,1 posto niži nego prošle godine, ističu analitičari Bloomberg Adrije.

Uz to, najsvježiji podaci pokazali su kako se nastavlja usporavanje realnog rasta neto plaća koje su u srpnju bile pet posto više nego godinu prije. Međugodišnji porast u siječnju bio je osam posto.

Bez obzira na potencijalne rizike, analitičari drže kako će, među državama regije, Hrvatska ove godine ostvariti najviši rast. Sjevernoj Makedoniji i Srbiji predviđaju rast od tri posto, Bosni i Hercegovini od 2,6 posto, dok bi najniži rast trebala imati Slovenija. Našim sjeverno-zapadnim susjedima analitičari prognoziraju rast po stopi od 1,8 posto.

"Očekujemo da će Adria regija u 2025. godini ostati na putu stabilnog rasta, kojeg će podržavati otporna domaća potražnja, rast realnih dohodaka i čvrsto tržište rada", komentirao je Rudi Lukačić, tržišni analitičar Bloomberg Adrije. "Inflacija postepeno slabi iako su i dalje prisutni ključni temeljni pritisci", dodaje on.

HNB je prije desetak dana podosta povisio svoju prognozu za ovogodišnju inflaciju s 3,6 na 4,2 posto. Analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP), biti četiri posto, a ostvare li se ove prognoze, godišnja inflacija u Hrvatskoj će i četvrtu godinu za redom biti barem četiri posto. U 2022. cijene su skočile 10,7 posto, godinu kasnije 8,4 posto, a lani četiri posto.

Naš analitički tim izdvaja nekoliko faktora koji bi mogli značajnije utjecati na inflaciju, kako u Hrvatskoj, tako i u regiji. "Ukrajinski rat ostaje ključni (...) faktor", ističu oni obašnjavajući kako su nedavni napadi na ruske rafinerije rezultirali nastavkom napetosti na tržištu. "Ako se napadne izvozna infrastruktura, cijene goriva mogle bi naglo skočiti i pretočiti se na cijene transporta i hrane", objašnjavaju.

Europa je nešto bolje spremna za zimu kad se radi o zalihama prirodnog plina, no tu je uvijek prisutna prijetnja dugotrajnih niskih temperatura što može iscrpiti skladišta. Na inflaciju bi mogla utjecati i eskalacija situacije u Crvenom moru što bi moglo dodatno povisiti troškove prekooceanskog transporta, a i ustrajanje na dogovorenoj proizvodnji među članicama Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC+) znači da bilo kakav šok na razini ponude može dovesti do rasta cijene.

"Na kraju, trgovinska politika je nepoznanica", ističe naš analitički tim. Rast carina između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država zaprijetio bi ekonomskom rastu Europe i izvoznim kanalima na koje se oslanja pet država u regiji čime bi se zakomplicirale prognoze o inflaciji čak i bez energetskog šoka, zaključuju oni.