U rujnu 2015. godine, Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) otkrila je da su neka Volkswagenova vozila opremljena softverom koji je u laboratorijskim testovima smanjivao emisije dizelskih automobila. Međutim, u praksi su emisije dušikovog oksida bile i do 40 puta veće, utvrdila je EPA. Dotični softver ugrađen je u 1,6-, 2- i 3-litrene turbodizelske motore.
Provjerili smo stanje na tržištu automobila deset godina nakon izbijanja skandala. Koliko Hrvati vole dizelske motore, koliko su popularni u drugim europskim zemljama? Koje marke još uvijek prodaju najviše automobila s dizelskim motorom, a koje najmanje?
Dizel: europska ljubavna priča
Prije deset godina, Europa je bila duboko zaljubljena u dizelske motore. Proizvođači su ih također zgrabili dijelom jer su značili niže emisije ugljičnog dioksida. Prodaju su poticale i zemlje, jer je to u teoriji značilo nižu potrošnju, niže emisije u borbi protiv globalnog zatopljenja. U nekim zemljama udio dizelskih motora u prodaji premašio je 50 posto. U Europskoj uniji (EU) udio dizelskih motora potom je 2015. pao za 1,5 postotnih bodova na nešto više od 52 posto. Najveće udjele dizelski motori ostvarili su u Francuskoj, gdje se u određenim godinama približavao 80 posto, te u Španjolskoj, gdje je dosegao 70 posto registracija. U 2016. godini udio u EU pao je na 49,5 posto.
Čitaj više

Porsche i Mercedes naučili skupu lekciju: Luksuzna električna vozila se ne prodaju
Porsche, nekoć uvjeren da će električni modeli nadmašiti benzinace po zaradi, sada odgađa planirane EV projekte.
prije 18 sati

Očekivali smo dominaciju BYD-a, ali je Musk okrenuo ploču
Dionice BYD-a padaju unatoč dobroj prodaji, dok Tesline rastu unatoč lošoj prodaji.
24.09.2025

Testirali smo Škodu Superb - češki Mercedes koji pije na kapljice
Luksuz je prijeći 1.200 kilometara, stati na pumpi i nakon četiri minute nastaviti.
21.09.2025

Lošinj postao pozornica za najrjeđe automobilske dragulje svijeta
Dok drugi posrću, tržište kolekcionarskih automobila raste – a Lošinj i uvala Čikat bili su domaćini Concours Croatia, izložbe rijetkih četvorotočkaša i nove točke prestiža na Jadranu
13.09.2025
Hrvatska pokazuje dva lica po pitanju dizelaša. Kad su u pitanju novi automobili, kupujemo većinom benzince koji posljednji par godina drže udio od oko 50 posto, slijede hibridi s oko 25 posto pa tek onda dizelaši s 20-ak posto. Osviješteno, reklo bi se na prvu, ali boljka su nam polovni auti kojih uvozimo osjetno više od novih. Gledajući svježiju statistiku Centra za vozila Hrvatske (CVH), vidimo da svake godine na naše ceste stiže oko 20-ak tisuća više polovnjaka nego novih vozila, a među njima dominiraju dizelaši s udjelom od gotovo 60 posto.
Hibridi prestižu dizel
Domaće tržište se posljednjih godina oporavlja i konstantno raste. Ove godine (u prvih osam mjeseci) klasično pogonjeni automobili su i dalje najpopularniji. Tako je prodano 25.265 benzinaca, ili 49.4 posto. Slijede hibridi s 18.172 prodanih primjeraka i udjelom od 35.6 posto. Udio dizelaša pao je na 11.9 posto i tek 6.103 prodanih auta.
U EU su nakon sedam mjeseci samopunjivi hibridi (HEV) zauzeli najveći tržišni udio s gotovo 35 posto. Slijede benzinci s 28,3 posto, koji su zabilježili najveći pad u posljednjoj godini - za pet postotnih bodova. Tržišni udio električnih vozila porastao je na 15,6 posto, a slijedi ga samo dizel s 9,5 posto.
Hrvati i dalje vole dizelaše
Dok se Europa sve više udaljava o dizelskih motora naši krajevi to teška srca čine, pokazuju podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). I dalje smo debelo iznad prosjeka EU-a jer smo neskloniji novim tehnologijama i pogonima.
Tek šest zemalja je imalo veći udio dizelaša od nas u 2025. godini. Susjedne zemlje poput Mađarske i Italije također su se plasirale iznad prosjeka EU, a zanimljivo je da su Slovenci veći ljubitelji dizelaša čak i od nas. Najmanji udio dizelskim motora zabilježen je u Norveškoj, tek 1,3 posto.
U usporedbi s prošlom godinom, udio dizela najviše je pao na Islandu - za čak 12 postotnih bodova, s tim da se povećao u čak pet zemalja, najviše u Litvi - za gotovo dva postotna boda.
Skandal Dieselgate potresao je industriju. Volkswagen se suočio s brojnim tužbama. Najviše je pogođen u SAD-u, gdje je tvrtka kažnjena s ukupno 25 milijardi dolara. Istraženi su i brojni europski, japanski, južnokorejski i američki proizvođači. U studenom prošle godine postignuta je nagodba s Volkswagen grupom, a sudionici tužbe dobili su odštetu. Odšteta se kretala od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura. Skandal je zauvijek promijenio automobilsku industriju. Iako nije izravno doveo do zabrane prodaje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine, dodatno je povećao pritisak na donositelje odluka da usvoje strože propise o zaštiti okoliša. |
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...