Ekonomski uzlet znatno je pojeftinio cijenu zaduživanja Hrvatske. Dok prinosi na globalnom obvezničkom tržištu generalno rastu, hrvatski se drže stabilno pa se tako danas zadužujemo povoljnije od, primjerice, Italije i Francuske, i to za čak 0,5 postotnog boda.
Zanimljiva je i usporedba sa susjednom Slovenijom koja ima za tri razine viši kreditni rejting (AA) od Hrvatske (A-), ali cijena duga nam je praktički na istom nivou. Zadužujemo se jeftinije i od Belgije, Portugala ili Španjolske.
Prema podacima Bloomberga, prinos na hrvatske desetgodišnje obveznice iznose 3,06 posto, a prosjek eurozone je na 2,75 posto, kao i na njemačka izdanja.
Čitaj više
Je li porez na nekretnine u odvratio slovenske kupce od naše obale?
Slovenci su treću godinu zaredom najbrojniji kupci nekretnina u Hrvatskoj, je li ih porez pokolebao?
19.09.2025
Plenković može odahnuti: S&P dao Hrvatskoj ‘A-’, izgledi ostaju pozitivni
Glavni pokretači su snažan gospodarski rast, pad javnog duga i benefiti članstva u europodručju i Schengenu.
12.09.2025
Kako je hrvatski potez izbrisao milijune eura u Sloveniji
U Sloveniji je u posljednjih 15 godina zatvoreno 70 posto subjekata koji su se bavili ovom djelatnošću.
11.09.2025
Od Hrvatske u regiji zaduženija samo Slovenija, ali dug plaćamo lakše od Srbije
Hrvatska ima najveći kreditni rejting u povijesti, koliko joj je teško plaćati javni dug i kakva je u usporedbi s državama Adria regije?
03.12.2024
Van eurozone fiskalna nedisciplina košta osjetno više pa tako prinose na poljske obveznice iznose 3,4, dok se na mađarske kreću penju preko 4,1 posto.
Glad za deficitima sve je veća, a to obično znači da će države morati ponuditi i više kamate na svoja izdanja. Potreba za zaduživanjem mogla bi ove godine biti veća i kod nas zbog planiranog rasta proračunskog manjka.
Podaci iz RBA analize iz svibnja pokazuju da nam je javni dug skočio za oko dvije milijarde eura (4,1 posto) na godišnjoj razini, na 50,2 milijarde eura, prvenstveno zbog zaduživanja središnje države.
No, unatoč tome bi nam udio javnog duga u BDP-u trebao ostati ispod po Maastrichtu propisanih 60 posto BDP-a jer nam je gospodarski rast i dalje iznadprosječan (u drugom kvartalu iznosio je 3,4 posto).
Naši analitičari u svojoj posljednjoj kvartalnoj makro-analizi ističu kako ćemo i ove i iduće godine ostati na stabilnom putu rasta, podržani otpornom domaćom potražnjom, rastućim realnim dohocima i čvrstim tržištem rada.
"Hrvatska je zabilježila rast BDP-a od 3,4 posto u odnosu na prethodnu godinu u drugom tromjesečju, predvođen potrošnjom kućanstava i građevinarstvom", poručuju analitičari BBA i dodaju kako će Hrvatska ove godine imati najsnažniji rast među zemljama regije od 3,2 posto. Dogodine projiciraju rast gospodarstva od 2,9 posto.
Ministar financija Marko Primorac zasad može biti zadovoljan jer tržište vrednuje stabilnost domaćih financija, ali mora biti i na oprezu da se u Vladi ne zanesu s rastrošnošću. Njegova i naša sreća je što nikakvi izbori nisu blizu, no tendencija zavlačenja političke ruke u državnu blagajnu uvijek je prisutna.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...