Plenković može odahnuti: S&P dao Hrvatskoj ‘A-’, izgledi ostaju pozitivni

S&P Global Ratings potvrdio je svoj dugoročni kreditni rejting Za Hrvatsku  'A-' te kratkoročni 'A-2'. Izgledi ostaju pozitivni, poručuju.

"Pozitivni izgledi odražavaju naše stajalište da bi se gospodarski i vanjski rezultati Hrvatske mogli nastaviti jačati, unatoč globalnoj neizvjesnosti. Istovremeno, očekujemo da će se provedba gospodarskih reformi nastaviti i da će fiskalni deficiti zemlje ostati umjereni".

Ističu kako Hrvatska vlada nastavlja provoditi program reformi koji bi mogao poboljšati njezine dugoročne izglede za gospodarski rast. Ključni ciljevi uključuju proširenje strukture gospodarstva i poboljšanje produktivnosti, što je posebno važno s obzirom na starenje stanovništva Hrvatske i ograničen rast stanovništva.

Dva su scenarija

U pozitivnom bi mogli povisiti ocjene u sljedećih 12 mjeseci ako se poboljša vanjski položaj Hrvatske, što se odražava, na primjer, u dosljedno jačim rezultatima platne bilance. To bi moglo biti rezultat većih prihoda od izvoza, sredstava EU ili priljeva stranih izravnih ulaganja.

"Štoviše, mogli bismo povisiti ocjene ako bi Hrvatska održala snažan rast BDP-a i poboljšala se njezina gospodarska otpornost kao rezultat tekućih reformi usred trenutnih izazova za izglede globalne trgovine. Ove reforme trebale bi pomoći hrvatskoj gospodarskoj strukturi povećanjem njezine konkurentnosti i produktivnosti", ističu.

No u onom negativnom, "mogli bismo revidirati izglede u stabilne i potvrditi naše ocjene ako se gospodarski ili vanjski rezultati Hrvatske ne nastave poboljšavati, što odražava rizike povezane s njezinom uskom gospodarskom bazom i sugerira nedovoljan napredak u rješavanju dugogodišnjih uskih grla gospodarskom rastu"

Smatraju kako su neto emigracija i starenje stanovništva dugoročni su pritisci na rast i javne financije Hrvatske.

Obrazloženje rejtinga

Procjenjuju da će gospodarski rast Hrvatske ostati otporan, na procijenjenih 3,2 posto ove godine prije nego što se smanji na 2,7 posto u razdoblju 2026.-2028., potaknut rastom turizma i fondovima EU. Američke carine, napominju, mogle bi rezultirati sekundarnim učincima na Hrvatsku od strane ključnih trgovinskih partnera zemlje u EU, budući da je izravna izloženost Hrvatske SAD-u relativno mala.

"Vjerujemo da će se institucionalni aranžmani Hrvatske nastaviti razvijati, a njezina integracija s EU produbljivati ​​kako provedba reformi napreduje. Ključne mjere uključuju jačanje pravosudnog sustava, poboljšanje obrazovanja, poboljšanje zdravstvene skrbi i održavanje gospodarskog rasta kroz lakši pristup priljevima kapitala i ulascima turista".

Ističu i kako njihove ocjene za Hrvatsku odražavaju njezine snažne fiskalne i vanjske pozicije te prednosti članstva u eurozoni, koje učvršćuju monetarne postavke zemlje. "Ocjene također uključuju značajno oslanjanje gospodarstva na turistički sektor, zajedno s našom procjenom da će domaći trendovi plaća i inflacije vjerojatno i dalje premašivati ​​one u većim državama članicama eurozone u srednjoročnom razdoblju".

Sretna Vlada

Sve u svemu, Andrej Plenković ima razloga za sreću. Od 2027. godine, amatraju, bilanca usluga zemlje imat će koristi od izvoza energije zbog proširenja kapaciteta ukapljenog prirodnog plina na otoku Krku, uz kontinuirana poboljšanja povezanosti plinovoda između Hrvatske, njezinih regionalnih suparnika i srednje i istočne Europe u širem smislu.

Vanjsku poziciju Hrvatske smatraju kreditnom snagom. Većina vanjske imovine zemlje sastoji se od značajne imovine bankarskog sektora (oko 54 posto ukupne vanjske imovine) i izravnih ulaganja u inozemstvo (oko 24 posto). Suprotno tome, postoji znatna vanjska obveza, uglavnom potaknuta značajnim izravnim stranim ulaganjima u Hrvatsku.

"Uzak neto vanjski dug - tj. umanjen za likvidnu vanjsku imovinu - trebao bi se kretati oko nule u razdoblju od 2025. do 2028. Iako je pristupanje eurozoni 2023. godine imalo uglavnom neutralan učinak na neto vanjsku bilancu Hrvatske, rezultiralo je nekim računovodstvenim promjenama: Na primjer, sada većinu valute i depozita smatramo vanjskom imovinom i obvezama bankarskog sektora. Posljedično, prijavljena vanjska imovina i obveze banaka znatno su se povećale nakon pristupanja eurozoni i uglavnom odražavaju reklasifikaciju vanjske imovine denominirane u eurima (iz rezervne imovine), kao i iznos eura u optjecaju i operacije središnje banke. Napominjemo da to ne predstavlja poboljšanje vanjske pozicije Hrvatske per se".

 

Smatraju da će se deficit opće države smanjiti na 1,9 posto BDP-a do 2028. s deficita od 2,5 posto u 2025. godini

"Ovo poboljšanje bit će podržano povećanom naplatom poreznih prihoda od 2026. nadalje, potaknuto čimbenicima koji uključuju novi porez na imovinu na kratkoročni najam i priljev sredstava iz EU fondova. Istodobno očekujemo da će rashodi ostati visoki zbog tekuće reforme javnih plaća, potrošnje na socijalnu skrb i značajnih ulaganja u demografiju, obrazovanje, digitalizaciju i zelenu tranziciju. Ta ulaganja uključuju obvezu izdvajanja najmanje 2,5 posto BDP-a za obrambene izdatke do 2027. godine", zaključuju.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar