Jedva smo ušli u godinu, a već se događaju tektonske promjene na domaćem i na stranom tržištu, oko geopolitike i po pitanju plemenitih metala. Teško je sve to pratiti pa u pregledu tjedna donosimo popis najvažnijih stvari o kojima smo pisali i koje smo analizirali. Složit ćete se, bilo je sve samo ne dosadno.
Odlazak Marka Primorca na poziciju potpredsjednika u Europsku investicijsku banku Hrvatskoj donosi stvarnu polugu utjecaja u vrhu najveće multilateralne razvojne banke u zajednici, u trenutku kada se europski investicijski prioriteti sve više preusmjeravaju prema sigurnosti, energetici i industrijskoj politici.
Istodobno, povratak Tomislava Ćorića u Banske dvore signalizira preferenciju kontinuiteta i institucionalnog iskustva, ali i priznanje da fiskalni izazovi ulaze u zahtjevniju fazu, uz slabiji rast i istjecanje EU investicijskog ciklusa. Kombinacija jačanja hrvatske pozicije u Bruxellesu i nastavka domaće fiskalne odgovornosti sugerira da se Vlada Andreja Plenkovića priprema za razdoblje kada će manevarski prostor proračuna biti sve uži.
Čitaj više
Razvijeni svijet postao je talac duga. Kome uopće države duguju i kako stoji Hrvatska?
Popularna tema u medijima je zaduženost država, a najčešće se koristi samo omjer javnog duga i BDP-a. Taj pokazatelj sam po sebi nije dovoljan, jer neke visoko zadužene države lako servisiraju dug, dok druge ulaze u probleme već na nižim razinama. U konačnici, kome države uopće duguju?
27.01.2026
Tržišna vrijednost Končara premašila dvije milijarde eura, analitičari vide daljnji rast
Još prije 15 mjeseci kompanija je vrijedila upola manje.
28.01.2026
Kakve su plaće u tvrtkama Končar grupe? Velike razlike od firme do firme, ali zajednički im je trend rasta
O poslovnim i burzovnim uspjesima tvrtki iz sastava Končar grupe napisali smo mnoštvo tekstova. Zbog tih uspjeha lijepo su profitirali dioničari, a vjerujemo i menadžeri kompanija, no kako su u cijeloj priči prošli radnici?
28.01.2026
Velika rasprodaja srušila cijenu zlata i srebra
Zlato i srebro doživjeli su najveći pad u godinama, naglo se preokrenuvši nakon paraboličnog rasta koji ih je doveo do povijesnih vrhunaca. Padovi su bili ekstremni, jači čak i od onih iz 2008., što potvrđuje koliko je tržište bilo prenapregnuto.
prije 14 sati
CSG osvaja burzu, a gdje je u svemu tome Đuro Đaković?
U Đuri Đakoviću su navodno pojačali komercijalni tim za segment Obrane, no postoje i informacije o tome kako će vojni program tvornice završiti u rukama hrvatske države.
26.01.2026
Euforija oko europske obrambene industrije, koju je zapalio CSG-ov IPO u Amsterdamu, na domaćem terenu otvara neugodno pitanje: je li Đuro Đaković uopće pozicioniran da taj val pretvori u rast ili će se "obrana" svesti na servis i političku preraspodjelu programa, dok glavnina prihoda i dalje ostaje na vagonima. Čak i kad Uprava govori o popunjenim kapacitetima i jačanju komercijale, signal je više defenzivan nego ekspanzivan, osobito uz špekulacije da bi vojni program mogao završiti pod državnim kišobranom.
pixsell
U isto vrijeme Crobex se prvi put od lipnja 2008. vratio iznad 4.000 bodova, poguran prije svega Končarem i Adrisom, što je dobar podsjetnik da domaće tržište i dalje stoji na nekoliko teškaša. S druge strane, analitičari Erstea spuštaju preporuke na "držanje" za redovni Adris i Ericsson NT ne zato što je situacija loša, nego zato što su cijene već iznad procjena, a to je tipičan znak zrelije faze rallyja.
Raste interes za "stvarnu" imovinu poput poljoprivrednog zemljišta, koje je u Hrvatskoj od 2015. nominalno nadmašilo burzu, ali se još ne ponaša kao investicijska klasa zbog fragmentacije parcela, sporih sudova i neriješenog vlasništva. Istekao je rok u kojem se Poreznoj upravi trebala prijaviti zarada od dividendi.
Končar – vječna tema
Rast plaća u Končar grupi napokon sustiže višegodišnji poslovni i burzovni uzlet, ali vrlo neujednačeno, od vrhunskih primanja u D&ST-u i energetskim transformatorima do tek postupnog buđenja u tradicionalnijim proizvodnim društvima. Zajednički nazivnik je jasan: nakon godina zadržavanja troškova, kompanija sve otvorenije ulaže u ljude, svjesna da bez konkurentnih plaća neće moći isporučiti ambiciozne planove rasta.
Probijanje tržišne vrijednosti Končara iznad dvije milijarde eura potvrđuje da ga tržište sve više doživljava kao regionalnog industrijskog šampiona, a ne samo domaćeg blue chipa. No činjenica da je kapitalizacija udvostručena u 15 mjeseci objašnjava i zašto analitičari i dalje vide prostor za rast.
Zlatno vrenje
Zlato je prvo probilo 5.000, pa i 5.500 dolara po unci ponašajući se kao da tržište istodobno gubi povjerenje u valute, državne obveznice i političku stabilnost, dok slabiji dolar i geopolitički šokovi samo dodatno hrane taj narativ. Rast od više od 17 posto u nekoliko tjedana i udvostručenje cijene u dvije godine jasno pokazuju da zlato više nije samo zaštita, nego i instrument za izražavanje straha od novog globalnog poretka.Još izraženiji skok srebra, koji je u godinu dana porastao više od 250 posto, tipičan je signal da se priča prelijeva iz defenzivnog hedga u spekulativnu fazu u kojoj se momentum često odvaja od temeljne potražnje.
Bloomberg
Istodobno se pojavljuje paradoks: zlato raste kao da monetarni sustav puca, dok ključni indikatori, od dolara preko inflacijskih očekivanja do realnih kamatnih stopa, ne potvrđuju scenarij stvarne krize. Povijest pokazuje da su upravo takvi raskoraci između narativa i podataka najrizičniji jer investitori tada plaćaju najvišu premiju za osjećaj sigurnosti.
Nakon snažne euforije, zlato i srebro doživjeli su najveću rasprodaju u godinama, s padovima koji su po intenzitetu nadmašili i one iz 2008., što je ogolilo koliko je tržište bilo prenapregnuto. Okidač je bio jači dolar nakon vijesti o nominaciji Kevina Warsha za čelo Feda, ali pravi uzroci leže u tehničkim faktorima, opcijskim pozicijama i rastućoj volatilnosti koja je mjesecima gurala cijene prema gore. Unatoč padu, plemeniti metali i dalje su u snažnom mjesečnom plusu, no tržište ulazi u fazu u kojoj cijena preuzima primat nad fundamentima, a rizik naglih obrata ostaje visok.
U istu priču uklapa se i ulazak kripto-diva Tethera među najveće fizičke kupce zlata, što može produljiti potražnju, ali i unijeti novi sloj sistemskog rizika u tržište već opterećeno euforijom.
Na državnoj razini zlato se sve više otkriva kao političko, a ne samo financijsko pitanje, što se vidi i na primjeru Njemačke, koja sjedi na rezervama vrijednim oko 500 milijardi eura, ali ih praktički ne koristi.
Svijet se mijenja
Sporazum EU i Indije dolazi kao rijedak prozor liberalizacije u eri carina i blokovskih podjela: ruše se visoke indijske carine na ključne EU izvozne kategorije, uz prijelazno razdoblje do deset godina, i otvara se tržište od oko dvije milijarde ljudi. Hrvatska će najveću korist vjerojatno imati indirektno, kroz ugradnju domaćih komponenti u izvoz velikih europskih proizvođača koji će lakše plasirati robu u Indiju, čak i ako se to ne vidi u direktnoj statistici.
Iako se oduvijek zalagala za slobodnu trgovinu, Eu u jednoj stvari naglo mijenja svoje strateško usmjerenje. Europska komisija ublažava cilj nultih emisija do 2035. i ostavlja prostor za hibride, što industriji daje kratki predah, ali ne rješava strateški zaostatak u utrci s Kinom koja nove modele razvija dvostruko brže.
Bloomberg
U SAD-u Trump poručuje da ga pad dolara ne brine i sugerira da može "podići ili spustiti" tečaj, a tržište njegove izjave čita kao dodatni signal političkog uplitanja u valutu. Slabljenje dolara prelilo se na ostale valute, s jenom koji se oporavlja, dok investitori pojačano prate hoće li administracija pokušati aktivno oblikovati tečaj.
Fed je zadržao kamate u rasponu 3,5 do 3,75 posto uz dva disidentna glasa za rez, a poruka je da tržište rada djeluje stabilnije pa hitnost novih smanjenja slabi unatoč političkom pritisku. Tržišta su reagirala jačim dolarom i padom dionica i obveznica, dok investitori sada čekaju Powellove smjernice i rasplet oko sve otvorenijih napetosti između administracije i neovisnosti središnje banke.
Održivost duga ne ovisi samo o omjeru s BDP-om, nego još više o stabilnosti proračunskih prihoda, trošku kamata, valutnoj strukturi, ročnosti i kvaliteti institucija. Hrvatska se pritom razlikuje od "stare" eurozone jer joj je veći dio duga domaći (banke, mirovinski fondovi i građani kroz narodne obveznice i trezorce), dok je udio središnje banke u držanju duga znatno manji nego u zemljama koje su godinama imale QE.
Poruka koja se može izvući iz ovog tjedna, i ne samo ovog, je da ulazimo u razdoblje u kojem volatilnost nije povremena pojava nego ugrađena u sam sustav, pravilo a ne iznimka. Portfelje treba prilagoditi toj stvarnosti a tehničko znanje više nije dovoljno, potrebno je i sagledavanje šireg konteksta.