Cijene zlata i srebra postavljaju nove rekorde. Početkom ovog tjedna zlato je prvi put u povijesti doseglo cijenu od 5.100 dolara za uncu. Srebro je također skočilo na rekordnu razinu iznad 110 dolara za uncu. Prije godinu dana zlato je stajalo 2.800 dolara za uncu, što znači da je od prošlog siječnja dobilo oko 83 posto na vrijednosti, mjereno u dolarima.
Srebro je poraslo još snažnije. Prije godinu dana cijena srebra kretala se oko 30 dolara za uncu, a početkom ovog tjedna dosegnula je 110 dolara, što znači rast od oko 255 posto.
Što potiče rast cijena plemenitih metala i kakve su šanse da cijene nastave rasti?
"Rast cijene srebra za nas u Centru Zlata nije bio veliko iznenađenje jer već godinama analiziramo tržište. Pitanje nikada nije bilo je li srebro podcijenjeno ili hoće li njegova cijena jednog dana snažno porasti, već samo kada će se to dogoditi", odgovorili su za Bloomberg Adriju iz tvrtke koja trguje investicijskim zlatom i srebrom.
Centar Zlata pritom bilježi velik porast interesa za investicijsko srebro u obliku srebrnjaka i srebrnih poluga u posljednjih 12 mjeseci.
"Prema našim procjenama, potražnja za investicijskim srebrom u tom se razdoblju udvostručila", poručili su iz tvrtke, uz upozorenje da bi na europskom tržištu moglo doći do nestašice fizičkog srebra.
Zašto raste srebro?
Među glavnim razlozima snažnog rasta cijene srebra su geopolitičke napetosti, trgovinske napetosti, očekivanja o snižavanju kamatnih stopa američkog Feda te slabljenje američkog dolara. Ti čimbenici stvaraju ozračje nesigurnosti na svjetskim tržištima, što ulagače odvraća od rizičnih ulaganja i usmjerava ih prema sigurnim utočištima, navode u Centru Zlata.
Uz povećanu investicijsku potražnju za srebrom raste i industrijska potražnja zbog njegove primjene u brojnim tehnologijama budućnosti – od solarnih panela, vjetroelektrana i drugih održivih tehnologija pa sve do vojne opreme, mikroprocesora, 5G antena, mobilnih telefona i podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.
U Centru Zlata ponovno upozoravaju da bi na europskom tržištu moglo doći do nestašice fizičkog srebra.
Istodobno, ponuda srebra već je petu godinu zaredom ograničena zbog nedostatne rudarske proizvodnje. Osim toga, Kina je nedavno ograničila izvoz ključnih metala, uključujući srebro, što dodatno sužava globalnu ponudu.
"Sve to predstavlja snažnu fundamentalnu osnovu za dugoročni rast cijene srebra", poručili su.
Koliko brzo i snažno je cijena srebra rasla pokazuje podatak da je srebro tek prošle godine premašilo nominalni rekord iz 2011., kada je doseglo 37 dolara za uncu.
Iznenadio je intenzitet rasta cijena
"Rast cijena zlata i srebra nije nas iznenadio jer smo ga, kod zlata zbog rekordnih kupnji središnjih banaka, a kod srebra zbog višegodišnjeg deficita između ponude i potražnje, i najavljivali i očekivali. No intenzitet rasta iznenadio je gotovo sve", komentirao je za Bloomberg Adriju zbivanja na tržištu Peter Slapšak iz tvrtke Elementum.
Slapšak, koji je još prije gotovo godinu dana točno predvidio mogućnost snažnog rasta cijene srebra, smatra da srebro i dalje ima potencijal rasta, "ali nakon tako brzog rasta obično uvijek slijedi razdoblje konsolidacije cijene".
"To znači da je prije novog rasta uobičajena korekcija cijene, tijekom koje se uspostavlja nova razina potpore. Teško je procijeniti gdje je ta razina, kao i kada će točno do korekcije doći. Važno je imati na umu da kod srebra i dalje postoji strukturni deficit koji traje već godinama i koji se ne može ukloniti u kratkom roku", istaknuo je Slapšak.
Iako rast cijena uvijek privlači nove kupce i dodatne kupnje, Slapšak upozorava da cijene zlata i srebra osciliraju u oba smjera, pa ulaganje u plemenite metale ne bi trebalo biti kratkoročno, već srednjoročno do dugoročno.
Bloomberg
Hao Hong, glavni investicijski direktor tvrtke Lotus Asset Management, rekao je za Bloomberg da cijena srebra ove godine "ima još puno prostora za rast te bi se do kraja godine mogla popeti na 150 dolara za uncu".
Zašto raste zlato?
Među ključnim razlozima rasta cijene zlata su kupnje središnjih banaka, koje u vremenima nesigurnosti gomilaju zlato. Tempo tih kupnji snažno je ubrzan 2022. godine, nakon što je zamrzavanje ruskih deviznih rezervi naglasilo privlačnost zlata kao imovine koju nije moguće zamrznuti, navodi Bloomberg.
Prema analizama Svjetskog vijeća za zlato (WGC), središnje banke su u 2025. godini povećale svoje zlatne rezerve kao stratešku zaštitu od valutnih i financijskih kriza.
GOLDS:COM
GOLD SPOT $/OZ
5.071,07 USD
+62,37040625 +1,25%
vrijednost na početku trgovanja
5.023,94
posljednja zaključna vrijednost
5.008,696
promjena od početka godine
17,31062631819%
dnevni raspon
5.013,93 - 5.079,71
raspon u 52 tjedna
2.730,58 - 5.111,07
Podaci tvrtke Metal Focus pokazuju da su neto kupnje zlata središnjih banaka značajno porasle na 200-400 tona po kvartalu nakon 2022. godine, dok su se prije toga kretale u rasponu od oko 100-200 tona po kvartalu.
Prije nekoliko dana, samo je poljska središnja banka najavila kupnju 150 tona zlata, što će povećati njezine rezerve na ukupno 700 tona zlata - poljska središnja banka trenutno posjeduje 550 tona zlata.
Zlatne rezerve po zemljama
Prema Svjetskom vijeću za zlato (WGC), Sjedinjene Američke Države su daleko najveći svjetski vlasnik zlata s oko 8133 tone zlata. Njemačka, s oko 3351 tonom, i Italija, s oko 2452 tone, su druga i treća, a slijede Francuska, s oko 2437 tona, i Rusija, s oko 2333 tone. Kina ima oko 2279 tona, prema službenim podacima, iako analitičari vjeruju da bi brojka mogla biti i veća.
Švicarska posjeduje oko 1040 tona zlata, Indija oko 876 tona, Japan oko 846 tona, dok je Nizozemska obično na desetom mjestu prema izvješćima WGC-a, s oko 612 tona, iako neki izvori uključuju i Tursku, s nešto više od 620 tona.
"Time će se Poljska svrstati među deset elitnih država s najvećim zlatnim rezervama na svijetu", priopćila je prošlog tjedna poljska središnja banka.
Planirane kupnje, čija je vrijednost gotovo 23 milijarde dolara prema trenutačnim tržišnim cijenama, veće su od ukupnih zlatnih rezervi velikih gospodarstava poput Brazila i Meksika, izvještava Bloomberg. Navodi se i da je Poljska samo u 2025. godini kupila oko 100 tona zlata – više nego bilo koja druga središnja banka koja je svoje kupnje prijavila Međunarodnom monetarnom fondu.
Analitičari podižu prognoze
S obzirom na najave novih kupnji središnjih banaka, cijena zlata mogla bi nastaviti rasti, što potvrđuju i prognoze financijskih institucija. Investicijska banka Goldman Sachs prošlog je tjedna povisila svoju prognozu cijene zlata za kraj godine za više od 10 posto, s 4.900 na 5.400 dolara za prosinac 2026.
Analitičari Goldman Sachsa očekuju da će kupnje središnjih banaka u 2026. godini u prosjeku iznositi 60 tona mjesečno, dok će središnje banke na tržištima u razvoju "vjerojatno nastaviti strukturnu diverzifikaciju svojih rezervi u zlato".