Pitanje nacionalne sigurnosti teško stotine milijuna eura - Hrvatska mora izgraditi 'suvereni' podatkovni centar

"Ne postoji zemlja na svijetu koja po glavi stanovnika ima toliko talenata iz industrije podatkovnih centara kao Hrvatska", ove riječi Igora Grdića, regionalnog direktora Vertiva za centralnu Europu, ostale su nam urezane nakon razgovora s njim jer odlično oslikavaju potencijal koji imamo u jednoj od najpropulzivnijih industrija današnjice.

Kritična infrastruktura – tako se "tepa" biznisu u kojem Vertiv cvate, a riječ je o dizajnu, proizvodnji i razvoju sustava napajanja i hlađenja za podatkovne centre. Posluju po cijelom svijetu, ali za nas je najvažnije da u Rugvici imaju tvornicu za proizvodnju kompletnih modularnih data centara i da je njihov zagrebački inženjerski tim od 150 stručnjaka globalni centar znanja u toj niši.

Samo da dobijete dojam o koliko velikoj kompaniji se radi, evo par podataka. Vertiv je na globalnoj razini prošle godine uprihodio oko osam milijardi dolara (godišnji rast od 17 posto), uz zaradu od 1,3 milijarde dolara (rast od skoro 60 posto). 

Ništa lošije ne ide ni Vertivu Hrvatska. Oni su lani ostvarili prihode od 203,7 milijuna eura, što je za gotovo 50 posto više nego godinu ranije, a dobit im je skočila preko 80 posto, na 16,6 milijuna eura. Kod nas zapošljavaju oko 650 ljudi, a prosječna plaća u firmi premašuje dvije tisuće eura.

I ove godine će im bilanca rasti, kaže nam Grdić.

Ne boje se AI balona

Vratimo se industriji podatkovnih centara. Ona je za mnoge nepoznata i nevidljiva, ali je temelj modernog, digitalnog gospodarstva. Bez servera koji se napajaju i hlade u data centrima diljem svijeta nema ni interneta – mislimo da ne treba dalje objašnjavati koliko su krucijalni za globalnu ekonomiju i sigurnost.

Razvojem umjetne inteligencije (AI) koja je nevjerojatno gladna za podacima došlo je ogromne potražnje i za podatkovnim centrima. AI tvornice, kako se nazivaju moderni data centri, danas nemilice gutaju megavate, a u cijeloj industriji se vrte bilijuni dolara.

Pixsell

Sudeći po burzama, oko AI-a se napuhao popriličan balon pa smo upitali Grdića boji li se da bi njegovo pucanje moglo uzdrmati tržište Vertiva. On smatra da se priča oko balona, da se paradoksalno izrazimo, prenapuhuje. Iako špekulacija postoji, kao i uvijek kad se pojavi nešto novo, temelji su realni. "Zahtjevi industrije su tu i balon neće puknuti na način da zaustavi priču. Potreba je stvarna", objašnjava.

Naglašava kako se u SAD- ulažu gomile novca i da tamošnje tržište daleko prednjači u razvoju AI infrastrukture. "Investicije u Americi su ogromne, tamo se na tjednoj bazi događaju projekti vrijedni više od milijardu dolara", ističe Grdić.

S ove strane Atlantika, situacija je nešto drugačija. "Europa osjeća blago usporavanje koje traje od druge polovice prošle godine. Razlog je dijelom promjena tehnologije u koju tvrtke oprezno ulaze, ali i kompleksna regulativa EU koja, koliko god je dobra, toliko je i uteg za brže investicije", napominje Grdić.

Gdje je tu Hrvatska?

Europa zasad prepušta razvoj AI infrastrukture pojedinačnim zemljama, iako na razini Unije postoji okvirni plan razvoja. Hrvatska u takvoj konstelaciji ima dobru priliku da se razvije u mini regionalni centar, prvenstveno zbog vrhunskih ljudskih resursa koje je razvio upravo Vertiv kroz svojih 25 godina poslovanja kod nas.

Tu se vraćamo na onu rečenicu s početka priče da na svijetu ne postoji zemlja koja po glavi stanovnika ima toliko talenata iz industrije podatkovnih centara kao Hrvatska.

"Ovo je prije bila industrija 'sijedih glava', ali mi smo kod nas uspjeli napraviti hub s mladim ljudima, većinom s FER-a i strojarstva, koji ovdje stječu specifična znanja i imaju priliku surađivati s najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama", ističe Grdić. 

"Prije ste mogli imati 'klince', poput Billa Gatesa ili Stevea Jobsa koji bi se zatvorili u garažu i s vremenom napravili globalne tehnološke kompanije. Danas je situacija drugačija, ako i imate pametne ljude, a nemate AI kapacitete koji će biti podrška njihovim idejama, neminovno ćete kaskati i izgubiti kompetitivnu prednost u odnosu na druge", plastično objašnjava.

Za razvoj AI kapaciteta, kako bi uopće mogli razviti svoje potencijale na nacionalnoj razini, potreban je jasan plan. "Država mora definirati dugoročnu strategiju, za deset i više godina. Ovo nisu projekti koji se planiraju do idućih izbora, ovo je gradnja temelja za budućnost", naglašava. 

Dobro, ali prepoznaje li uopće hrvatska politika važnost industrije data centara? Imamo li ljude koji se razumiju u problematiku i mogu li utjecati da se politički fokus usmjeri na rješavanje izazova pred nama?

Grdić nas tješi kako imamo stručnjake i da u vlasti ima razumijevanja za potrebe data biznisa. "Moramo donijeti regulativu koja će određivati okvire data centar industrije i vidjeti kako tu industriju možda i aktualizirati u Hrvatskoj. Trebamo je učiniti interesantnom za vanjske investitore, ali i osigurati da država Hrvatska iz toga ima benefita, odnosno da ima nekakve svoje vlastite resurse za sebe", pojašnjava.

Vlastiti resursi prije svega podrazumijevaju izgradnju tzv. suverenog podatkovnog centra u kojem bi se pohranjivali podaci ključni za sigurnost države i funkcioniranje digitalnih sustava namijenjenim građanima. Prema Grdićevoj "odokativnoj" procjeni koju nam je nerado dao, ali smo inzistirali, trebao bi nam centar od 20-ak megavata čija bi izgradnja vjerojatno premašila cifru od 500 milijuna dolara. Naglašava kako su takve paušalne procjene vrlo nezahvalne i da bi trošak infrastrukture u cijeloj priči iznosio tek oko 15 posto investicije. 

Ovo pitanje nije samo ekonomsko, već i sigurnosno. Posjedovanje vlastitih, suverenih AI resursa postaje strateški imperativ. "Digitalna infrastruktura je danas jednako ključna i kritična kao i cestovna ili energetska. Ako se zatvori autocesta A1 zbog bure, bit će problema, ali snaći ćemo se. Ako padne ključni podatkovni centar u kojem su podaci važni za funkcioniranje države, to je katastrofa", zaključuje Grdić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar