Glavni način na koji se pojedinci mogu zaštititi od rasta cijena je još veći rast plaća. Makroekonomski veliki rast plaća potiče i rast cijena, ali to je problem kojim se treba baviti središnja banka a ne stanovništvo. Ljudima je važno da im plaće rastu više od cijena da bi sačuvali stvarnu kupovnu moć.
Ukupno gledajući se to i događalo nakon pandemije. Iako su realne plaće padale 2022., od 2023. rastu brže od cijena. Kumulativna stopa inflacije od siječnja 2021. do danas je iznosila oko 30 posto a nominalni rast plaća 50 posto. Ali od veljače ove godine stopa inflacije opet raste na godišnjoj razini, s četiri posto u travnju na 4,6 posto u kolovozu mjereno HICP, a rast plaća se smanjuje.
Još uvijek je razlika dovoljno velika da realne plaće rastu, ali je razlika sve manja. Tako je realni rast prosječne neto plaće na godišnjoj razini u siječnju ove godine iznosio 8,7 posto a u lipnju 5,4 posto (prema HICP). To su prve naznake opasnosti da s daljnjim padom rasta nominalnih plaća, a rastom inflacije, u Hrvatskoj realni rast plaća stane.
Čitaj više
Izračunali smo koliko košta 'Američki san' u hrvatskoj verziji - iluzija ili dostižan cilj?
Kvaliteta života u Hrvatskoj mjeri se kroz slične ciljeve kao u SAD-u: stan, obitelj, automobil, kućni ljubimci, zdravlje, mirovina i odmor.
16.09.2025
Hrvatice rade više, a zarađuju manje – i zato cijelo gospodarstvo plaća cijenu
Iako je roditeljski dopust postao financijski sigurniji, povratak na posao i dalje donosi "kaznu majčinstva" - žene s djecom u prosjeku zarađuju četvrtinu manje od muškaraca.
14.09.2025
Hrvati nisu nikada bili zadovoljniji životom, posebno mladi
Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan rast životnog standarda, od realnog rasta plaća i pada nezaposlenosti do većeg broja kupljenih automobila i rekordno niske stope blokiranih građana. Ti objektivni pokazatelji rasta blagostanja prate i rezultati anketa koje pokazuju da građani nikada nisu bili zadovoljniji životom.
26.08.2025
Hrvati sve više zarađuju, ali i nemilice troše – osobna potrošnja nam je eksplodirala
Da novca ima potvrđuje i veliki rast osobne potrošnje koja je u 2015. iznosila 26 milijardi eura, da bi ove godine premašila 48,3 milijarde eura.
20.08.2025
Sve manji realni rast plaća
Situaciju je najlakše objasniti vizualno, preko grafikona. Rast prosječne neto plaće (plavi stupci) je rekordnu razinu dosegao u travnju 2024., 17,9 posto na godišnjoj razini. Realni rast plaće je tada iznosio 13,7 posto prema izračunu inflacije Državnog zavoda za statistiku, a 13,2 posto prema izračunu inflacije preko Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP).
U kolovozu 2024. godišnja stopa inflacije mjerena HICP pada na tri posto, a rast neto plaće na godišnjoj razini taj mjesec iznosi 13,8 posto. Realni rast neto plaće od 10,8 posto (prema DZS inflaciji 11,8 posto).
Postepeno rast plaća na godišnjoj razini pada, na manje od 10 posto u ožujku 2025. Istodobno od kolovoza 2024. inflacija opet raste. U lipnju ove godine je godišnji rast prosječne neto plaće 9,8 posto, a godišnja stopa inflacije prema HICP 4,4 posto. Realni rast od 5,4 posto (prema DZS mjeri inflacije 5,9 posto) je 3,3 postotna boda manji nego u prosincu 2024. i 5,4 postotna boda manji nego u kolovozu iste godine, kada je inflacija bila na najnižoj razini zadnjih godina.
Nerealno visok rast plaća zbog javnog sektora
Podaci o rastu troška plaća po satu rada po sektorima otkrivaju zbog čega je vrhunac rasta u Hrvatskoj bio od sredine 2023. do sredine 2024. Jednostavno, zbog velikog povećanja plaća u javnom sektoru.
Izmjene osnovica i koeficijenata plaća u državnoj službi, što je samo eufemizam za povećanje plaća, su bile najavljene krajem veljače 2024. i stupile na snagu za plaće u ožujku. Ali to nije bilo jedino povećanje. Dodatak u lipnju, povećanje plaća u pravosuđu u srpnju, privremeni dodatak u kolovozu i dodatak temeljnom kolektivnom ugovoru u listopadu su bile osnove podizanja plaća javnog sektora samo u 2023., prije velikog povećanja u ožujku 2024. godine. Ne treba čuditi da je nekoliko proteka tog perioda rast cijena ponovno počeo.
S druge strane raste plaća u privatnom sektoru je tijekom tog razdoblja bio puno skromniji. Daleko veći nego rast plaća u EU, ali puno manji nego rast plaća u javnom sektoru Hrvatske.
Kumulativno je do drugog kvartala 2025. u odnosu na 2020. rast plaća u javnom sektoru Hrvatske iznosio 69,9 posto, a u privatnome 55,6 posto. I jedno i drugo je "pobijedilo" kumulativnu inflaciju, koja je iznosila 30 posto. Realni rast plaće u javnom sektoru 40 posto, u privatnome 25 posto.
Prostora za daljnji rast ima, ali samo u privatnom sektoru
Rast prosječne neto plaće od sredine 2023. do sredine 2024. je bio "umjetno" napuhan velikim rastom plaća u javnom sektoru. Hrvatska je zapravo od drugog kvartala 2023. do drugog kvartala 2024. bila rekorder cijele EU prema rastu plaća na godišnjoj razini u javnom sektoru, a nakon toga druga (zadnji kvartal 2024.) i treća (prvi kvartal 2025.). U rastu plaća privatnog sektora nikada nije bila ni u top tri.
To znači da tek sada vidimo koliko iznosi stvarni rast plaća, bez distorzije javnog sektora. A zbog rasta inflacije realno pada. To ne znači da vrijeme rasta plaća dolazi kraju. Dapače, plaće u privatnom sektoru mogu još rasti. U državama slične razine razvoja i veće razine inflacije od zapada EU, kao što su Rumunjska, Mađarska i Bugarska, su tijekom 2023. i 2024. rasle više nego u Hrvatskoj. Ali visina rasta plaća u javnom sektoru kakva je bila od sredine 2023. do sredine 2024. je neodrživa i više se ne smije ponoviti.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...