Hrvatski porezni sustav, s stopom poreza na dobit od 10 posto za tvrtke s prihodima do milijun eura i 18 posto za one veće, na papiru se čini konkurentnim. No, ono što investitorima, kako domaćim tako i stranim, stvara najveće probleme nisu same stope, već porezna nestabilnost i česte izmjene propisa. U razgovoru za Bloomberg Adria TV, porezni stručnjak Ivan Čevizović istaknuo je kako je upravo nepredvidivost sustava ključna prepreka koja Hrvatsku koči u privlačenju značajnijih investicija.
Povoljan sustav s 'jednim velikim teretom'
Stope poreza na dobit u nekim su susjednim zemljama niže nego u Hrvatskoj, poput Bosne i Hercegovine (deset posto) i Crne Gore (devet posto), dok je u Sloveniji taj porez zakonom propisan na 19 posto, ali se do 2028. efektivno primjenjuje 22 posto. U Austriji porez na dobit iznosi 23 posto, dok u Njemačkoj osnovna stopa od 15 posto s dodacima i lokalnim porezima raste na oko 30 posto.
Čevizović naglašava kako je hrvatski sustav, kada se uspoređuje s članicama Europske unije, zapravo jedan od povoljnijih. Ključna prednost leži u mogućnosti značajnog smanjenja porezne osnovice kroz relativno izdašno priznavanje rashoda, posebice u početnim fazama poslovanja.
Čitaj više
Uspješno ulažete u američke dionice? Evo što vas čeka po pitanju plaćanja poreza
Dva su poreza na koja treba obratiti pažnju: Porez na kapitalnu dobit (razlika u cijeni dionica u trenutku prodaje) i porez na dividende.
23.09.2025
Je li vaša tvrtka obveznik podnošenja Izvješća o informacijama o porezu na dobit?
Cilj Direktive o obvezi podnošenja izvješća o informacijama o porezu na dobit je povećati poreznu transparentnost tvrtki.
29.01.2025
Porezne reforme idu kao na traci, poslujemo li i živimo bolje?
Hrvatska je od 2019. provela nekoliko poreznih reformi, ali ukupno gledajući one nisu ništa značajno promijenile ni po pitanju strukture ni težine poreznog sustava.
10.12.2024
"Ako se usporedimo s državama članicama Europske unije, onda je naš sustav oporezivanja dobiti jedan od povoljnijih", rekao je Čevizović, dodajući kako neke druge države, primjerice, imaju bitno rigidnija pravila amortizacije.
Međutim, ovu povoljnu sliku narušava, kako kaže, "jedan veliki teret" - a to je teret neizvjesnosti. Česte izmjene zakona i različite interpretacije propisa od strane poreznih uprava stvaraju klimu u kojoj poduzetnici teško mogu dugoročno planirati svoje poslovanje.
'Najbolji porez je stari porez'
Citirajući staru izreku da je "najbolji porez stari porez", Čevizović objašnjava psihologiju investitora. Prilikom ulaska na novo tržište, ključna stavka u poslovnom planu je predvidivost, a to se odnosi i na porezna opterećenja.
"Ono što je vama izrazito važno je da znate što možete očekivati. I sad, ako imate državu koja to često mijenja, ako se mijenjaju načini interpretacije i stajališta, to stvara određenu neizvjesnost", upozorava.
Iduće godine stiže i Fiskalizacija 2.0
Kao konkretan primjer naveo je uvođenje fiskalizacije koje se dogodilo "praktično preko noći", bez adekvatnog prijelaznog razdoblja koje bi poduzetnicima omogućilo prilagodbu. Takvi potezi, zajedno s nedosljednom primjenom propisa u poreznim nadzorima, rezultiraju dodatnim troškovima, dugotrajnim žalbenim postupcima i opterećenjem za poslovanje.
Novi val promjena već je na pomolu uvođenjem takozvane Fiskalizacije 2.0, koja na snagu stupa 2026. godine. Njena suština je uvođenje obveznih elektroničkih računa (e-računa) u poslovanju između poduzetnika (B2B), čime se cilja na potpunu digitalizaciju i nadzor transakcija u stvarnom vremenu. Iako se od ove reforme očekuje uvođenje dodatnog reda u sustav, Čevizović upozorava i na drugu stranu medalje. "Fiskalizacija 2.0 uvest će dodatan red u sustav, ali i značajne dodatne troškove za poduzetnike, pogotovo za one male", ističe.
Upravo ta neizvjesnost i nedostatak stabilnosti, zaključuje Čevizović, predstavljaju veći problem za investitore od samog iznosa poreza koji moraju platiti. Dok Hrvatska nudi relativno atraktivne porezne stope, ključni korak prema stvaranju istinski konkurentnog poslovnog okruženja leži u osiguravanju stabilnog i predvidljivog sustava u kojem pravila igre nisu podložna stalnim promjenama.
Izazov porezne optimizacije multinacionalnih kompanija
Uz problem nestabilnosti, Čevizović ukazuje i na globalni fenomen koji se odražava i na Hrvatsku – strategije multinacionalnih kompanija za umanjenje poreznih obveza. Dok se domaći poduzetnici bore s čestim izmjenama propisa, veliki međunarodni sustavi koriste sofisticirane mehanizme poput 'profit shiftinga', odnosno prelijevanja dobiti u zemlje s nižim poreznim stopama.
"To se najčešće radi kroz manipulaciju transfernim cijenama ili registracijom intelektualnog vlasništva u poreznim oazama. Kompanija tada plaća visoke naknade za korištenje vlastitog brenda ili patenta podružnici u poreznoj oazi, čime se dobit u Hrvatskoj umjetno smanjuje", objašnjava Čevizović.
Takve prakse predstavljaju izazov za sve države, pa tako i za Hrvatsku, jer narušavaju pravednost sustava i smanjuju porezne prihode koji bi se trebali slijevati u državni proračun.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...